Kad je riječ o budućim planovima za putovanja, koji sežu nešto dalje od ovog ljeta, najveći broj ispitanika, njih 83%, planira putovati unutar zemljeU 2020. 54% ispitanika planiralo ljetni godišnji odmor, a 2021. je broj onih koji imaju takve planove porastao na 68%. Otad je rast nešto usporio, pa ove godine na ljetovanje u Hrvatsku planira 74% ispitanika. Među njima prednjače oni s većim primanjima te ispitanici iz Zagreba (87%)
Financijska nesigurnost je ove godine još snažniji motiv za propuštanje ljetovanja u Hrvatskoj. U 2021. godini ju je istaknulo 28% ispitanika, dok se ta brojka u 2022. godini podigla za 15 postotnih bodova pa je čak 43% onih koji neće na ljetni odmor upravo financije istaknulo kao glavni razlog. Poslovne obveze će omesti planove 22% ispitanika, a 18% njih živi na moru pa nemaju potrebu putovati.
Kao i prethodnih godina, većina ispitanika ove godine planira ljetovati u privatnom smještaju, njih 52%, a na drugom mjestu je boravak u vlastitom smještaju ili kod rodbine i prijatelja (35%) koji uglavnom biraju ispitanici bez osobnih primanja (58%), odnosno s vrlo niskim primanjima (do 2.800 kn, 42%) i stanovnici Zagreba (49%). Na trećem mjestu je smještaj u hotelima (18%) koji najvećim dijelim biraju ispitanici s primanjima većim od 9.000,00 kuna, dok je interes za kampiranjem pokazalo svega 7% Hrvata.
Za većinu ispitanika (56%) najpopularniji način rezervacije smještaja je online putem specijaliziranih web stranica ili stranica turističkih agencija, a ispitanici primarno smještaj plaćaju karticama (češće debitnim, nego kreditnim i češće jednokratno nego obročno), gotovina je na drugom mjestu, a raste popularnost plaćanja putem internetskog bankarstva.
„Prije rezervacije smještaja, prosječan turist posjeti 38 turističkih web stranica i planira putovanje pet tjedana unaprijed, dok veći dio putovanja plaća digitalno“, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku. „Ovakvi trendovi potiču svakog poduzetnika u turizmu da prihvati digitalizaciju uspostavljanjem svog digitalnog identiteta, svoje prisutnosti u digitalnoj sferi. Poduzetnici moraju držati korak s potrošačima na njihovim sve više digitaliziranim potrošačkim putovanjima.”
Istraživanje je pokazalo da je najbitnija stavka prilikom odabira destinacije percepcija omjera cijene i kvalitete (68%), a slijede troškovi smještaja (64%). Gotovo polovica ispitanika je izjavila da su im draže manje gužve zbog čega biraju nešto osamljenije destinacije poput manjih mjesta ili otoka.
Očekivano to je manje važno mladima koji prilikom odabira destinacije veću pozornost pridaju dobrom noćnom životu, koncertima ili nekim drugim specifičnim događajima, mogućnostima za kupovanje, ali i troškovima prijevoza. 41% ispitanika navodi da su im pri odabiru destinacije važni klimatski uvjeti što nešto više ističu ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (55%).
U odnosu na prethodnu godinu, ispitanici putuju bezbrižnije – čak 61% njih, za razliku od 51% 2021., je izjavilo da ih ništa vezano uz putovanja ne brine. Zanimljivo je da ove godine znatno manje brinu o infekciji koronavirusom (8% u usporedbi s 20% u 2021.), no na vrh popisa briga je sada isplivala geopolitička situacija u Europi koja zabrinjava 28% ispitanika.
Kad je riječ o budućim planovima za putovanja, koji sežu nešto dalje od ovog ljeta, najveći broj ispitanika, njih 83%, planira putovati unutar zemlje. 23% planira putovati u susjedne države, a 21% unutar kontinenta, dok je 8% ispitanika u istraživanju navelo da nemaju planova za putovanje.
