Dinko Eror govori o poslovnoj primjeni umjetne inteligencije, razvoju softvera, automatizaciji IT-a, otvorenom kodu i konkurentnosti hrvatskih tvrtki
Umjetna inteligencija postala je jedna od najvažnijih tehnoloških tema, no njezina široka popularnost još ne znači da tvrtke od nje ostvaruju i konkretnu poslovnu korist. Na konferenciji Red Hata u Šibeniku razgovarali smo s Dinkom Erorom o tome kako prijeći s eksperimentiranja na stvarne poslovne rezultate, što AI znači za budućnost razvoja softvera i zašto će automatizacija biti ključna za IT timove koji već rade s ograničenim resursima.
U razgovoru smo se dotaknuli i sigurnosti u vremenu sve naprednijih AI modela, uloge otvorenog koda te potrebe da se inovacije i regulacija razvijaju usporedno. Eror ističe kako Hrvatska i regija imaju tehnološke tvrtke koje uspješno posluju na međunarodnom tržištu, ali i da bi njihov potencijal trebalo snažnije iskoristiti za ubrzavanje digitalne transformacije vlastitoga gospodarstva.
Gdje danas vidite najveću stvarnu vrijednost umjetne inteligencije za tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi i što razlikuje one koje već ostvaruju konkretne rezultate?
Nažalost, podaci nisu osobito ohrabrujući. Prema jednoj velikoj međunarodnoj studiji, velik broj ljudi u Europskoj uniji već eksperimentira s umjetnom inteligencijom, ali samo šest posto potvrđuje da od nje trenutačno ostvaruje konkretnu poslovnu vrijednost.
Analizirali smo razloge za takvo stanje i smatramo da tvrtke previše vremena troše na početne testove, odnosno dokazivanje koncepta (proof of concept). Moj je prijedlog da imaju više povjerenja u tehnologiju koju su mnogi već isprobali i da se brže usmjere na dokazivanje stvarne vrijednosti (proof of value): što određeno rješenje konkretno donosi njihovu poslovanju?
Ključni je korak razvoj AI agenata, jer se tek njihovom primjenom umjetna inteligencija može dublje integrirati u poslovne procese i početi ostvarivati stvarnu vrijednost.
Mnogi koriste ChatGPT i stječu dojam da je sve vrlo jednostavno, no iza takvih rješenja stoji velika tehnološka složenost. Tvrtkama koje žele raditi s vlastitim podacima potrebna je snažna infrastruktura i odgovarajući modeli umjetne inteligencije. Smatram da nema potrebe da svaka tvrtka pokušava razvijati sve od početka. Važno je osigurati tehnologiju i alate koji povezuju infrastrukturu, modele i agente te korisnicima omogućuju da AI doista počnu koristiti u poslovanju.
Svjestan sam da se javna rasprava velikim dijelom usredotočuje na rizike, gubitak radnih mjesta i regulaciju. Osobno smatram da su koristi veće, ali istodobno moramo zadržati kontrolu nad onime što se događa. Otvoreni kod u tome ima važnu ulogu jer donosi transparentnost: korisnici mogu znati što koriste i kako tehnologija funkcionira.
Kako će umjetna inteligencija promijeniti razvoj softvera i što to znači za IT stručnjake i razvojne timove u sljedećih nekoliko godina?
Razgovarate li s developerima, vidjet ćete da se i oni nalaze pred velikom promjenom. Navikli su tipkati kod, a danas sve češće razgovaraju s računalom i na vlastitom jeziku opisuju što žele postići.
Nedavno sam bio u našem razvojnom centru u Brnu. Kada prolazim hodnicima i razgovaram s ljudima, primjećujem koliko se način rada promijenio. Sve je manje klasičnog tipkanja, a sve više komunikacije s računalom i opisivanja namjere prirodnim jezikom.
Ne znamo točno kako će izgledati budućnost, ali smatram da je i dalje iznimno važno učiti programiranje i dobro razumjeti kod. Kada poznajete osnove, lakše ćete koristiti i vibe coding i druge moderne AI alate. Pokušao sam članovima svoje obitelji koji nisu tehnički usmjereni objasniti koliko je danas jednostavnije izraditi web-stranicu. Međutim, ako ne razumijete osnove i način na koji su se takvi sustavi razvijali posljednjih dvadeset ili trideset godina, teško je u potpunosti razumjeti i nove mogućnosti.
Zato i dalje vrijedi ulagati u znanje programiranja, IT infrastrukture i hibridnog oblaka. Na tim se temeljima lakše usvajaju nove tehnologije.
Važno je pritom usredotočiti se na konkretna rješenja. Primjerice, umjetna inteligencija može liječnicima pomoći analizirati golemu količinu medicinskih spoznaja i iskustava kako bi lakše došli do prijedloga ciljanog liječenja za pojedinog pacijenta. Ne može svaki liječnik samostalno obuhvatiti sve dostupno znanje, ali AI može pomoći u njegovoj obradi. Slične mogućnosti postoje u industriji, bankarstvu i javnoj upravi.
Zanimljivo je i da javna uprava u jadranskoj regiji, prema mojem iskustvu, u pojedinim područjima prednjači pred industrijom u primjeni modernih tehnologija poput mikroservisa, kontejnera, Kubernetesa i hibridnog oblaka.
Koliko automatizacija može rasteretiti IT timove i omogućiti im da se više posvete inovacijama, a manje održavanju sustava?
Automatizacija je možda jedan od najboljih primjera tehnologije o kojoj se ne govori dovoljno, iako je iznimno važna.
Često se sjetim priče o čovjeku koji pokušava srušiti drvo tupom sjekirom. Prolaznici mu kažu da bi trebao naoštriti sjekiru, a on nastavlja udarati i odgovara da nema vremena. Slično se događa u IT-u: timovi su toliko zaokupljeni svakodnevnim zadacima da ne pronalaze vrijeme za automatizaciju poslova koji im se neprestano ponavljaju.
Alati poput Ansiblea, projekta povezanog s Red Hatom, omogućuju automatizaciju brojnih operativnih zadataka. Na neki način, automatizacija je postojala mnogo prije današnjeg vala umjetne inteligencije. IT je već razvio načine kako prepoznati rutinske poslove i prepustiti ih skriptama i alatima, čime se ljudima oslobađa vrijeme za zahtjevnije zadatke i inovacije.
To je ujedno velika dilema za uprave tvrtki. Poslovanje očekuje da IT sustavi stalno funkcioniraju, da se uvode nove tehnologije i da se odgovara na nove zahtjeve, ali pritom nema nužno novih zaposlenika koji bi sve to preuzeli.
Isti ljudi koji danas održavaju postojeće sustave morat će raditi i na novim AI projektima. To će biti moguće samo ako automatiziraju dio svakodnevnih IT poslova i tako oslobode vrijeme za nove izazove. Otvoreni kod, AI i sigurnost moraju ići zajedno
Kako otvoreni kod i umjetna inteligencija mogu tvrtkama osigurati veću kontrolu nad podacima i tehnologijom, uz istodobno očuvanje sigurnosti i povjerenja?
Kada sam se počeo baviti otvorenim kodom, pozitivno me iznenadilo koliko takav pristup može pridonijeti sigurnosti. Nekada je postojala bojazan da bi netko mogao podmetnuti zlonamjeran kod u projekt koji razvija velik broj ljudi. Međutim, otvoreni kod omogućuje da ga pregledavaju, testiraju i koriste brojni developeri i organizacije.
To ne znači da je svaki otvoreni kod automatski siguran, ali transparentnost i mogućnost neovisne provjere važni su sigurnosni aduti. Kod zatvorenih, vlasničkih rješenja korisnik nema istu razinu uvida u ono što koristi.
Otvoreni kod ima i širi strateški značaj. U geopolitičkom okruženju u kojem vlade mogu utjecati na dostupnost pojedinih IT tvrtki i usluga, otvorena tehnologija može smanjiti ovisnost o jednom dobavljaču. Kod je dostupan i zajednica ga može nastaviti razvijati.
Istodobno, napredak umjetne inteligencije donosi nove sigurnosne izazove. Najsnažniji AI modeli mogu pomoći u pronalaženju ranjivosti, ali mogu se iskoristiti i za sofisticiranije napade na IT sustave, banke, energetsku infrastrukturu i druge važne sustave.
Zato smo u suradnji s IBM-om razvili Lightwell, rješenje usmjereno na primjenu umjetne inteligencije za prepoznavanje ranjivosti u IT sustavima i njihovo brže otklanjanje. Uz pristanak korisnika, ovaj pristup omogućuje prilagodbu i prijenos sigurnosnih zakrpa na postojeće verzije softvera te njihovu bržu integraciju u radne procese korisnika, pri čemu korisnici zadržavaju potpunu kontrolu nad testiranjem i implementacijom. Pritom nije riječ samo o jednom proizvođaču ili njegovim rješenjima, već o širem ekosustavu otvorenog koda.
U sljedećih pet do deset godina morat ćemo se prilagoditi brzini tehnoloških promjena, pronaći ravnotežu između inovacija i regulacije te sigurnosti dati posebno mjesto. Regulacija je potrebna, ali ne smije biti toliko spora da zaustavi inovacije. S druge strane, bez sigurnosti nema povjerenja, a bez povjerenja nema ni održive digitalne transformacije.
Društvo je tijekom stoljeća razvilo pravila ponašanja i zakone koji određuju što je dopušteno, a što nije. Slična načela moramo primijeniti i u digitalnom svijetu.
Što bi hrvatske i regionalne tvrtke trebale učiniti kako bi bolje iskoristile AI i otvorene tehnologije te postale konkurentnije na europskom i globalnom tržištu?
Energija koju hrvatske IT tvrtke ulažu i rezultati koje već ostvaruju doista su posebni. Često susrećem tvrtke iz Hrvatske i cijele regije kod korisnika na međunarodnim tržištima. Riječ je o cijelom ekosustavu čiji potencijal lokalne zajednice i vlasti možda ne poznaju dovoljno, a koji razvija rješenja za banke, telekomunikacijske tvrtke, industriju i druge sektore diljem svijeta.
Oduševljava me ono što regija radi, uključujući inicijative i organizacije koje okupljaju AI zajednicu u Hrvatskoj, kao i suradnja među tvrtkama u regiji.
Ipak, moj je prijedlog da se, uz međunarodni uspjeh, više pozornosti posveti i vlastitom tržištu. Ako su naše tvrtke već toliko dobre i uspješne, mogu pomoći i drugim poduzećima u Hrvatskoj i susjednim zemljama da unaprijede procese, uvedu nove tehnologije i ostanu konkurentna.
Nije dovoljno da nekoliko naših tvrtki postane globalno uspješno ako ostatak gospodarstva ne provede potrebnu digitalnu transformaciju. Ako mali broj tvrtki ostvari velik uspjeh, a ostatak industrije zaostane jer se nije pravodobno prilagodio, dugoročno nitko neće imati koristi.
Zato moramo gledati širu sliku. Znanje, iskustvo i tehnološka rješenja koja već imamo trebali bismo snažnije iskoristiti kako bismo unaprijedili i vlastito gospodarstvo.
Od eksperimentiranja do stvarnih rezultata
Razgovor s Dinkom Erorom pokazuje da se rasprava o umjetnoj inteligenciji sve manje treba svoditi samo na mogućnosti novih modela, a sve više na način na koji ih organizacije mogu sigurno i učinkovito primijeniti. Najveći izazov nije samo uvesti AI, nego ga povezati s poslovnim procesima, automatizirati postojeće zadatke i ostvariti mjerljivu vrijednost.
Pritom programersko znanje, infrastruktura i otvorene tehnologije ne gube važnost. Naprotiv, postaju temelj na kojem se mogu graditi naprednija rješenja. Hrvatska i regija već imaju stručnjake i tvrtke koje su se dokazale na međunarodnom tržištu, a sljedeći je korak taj potencijal snažnije prenijeti na lokalno gospodarstvo.
