Dvadeset prvo izdanje Advanced Technology Days konferencije okupilo je regionalnu IT zajednicu, a 50 predavanja i panel rasprava otvorilo je pitanja primjene AI agenata, razvoja softvera i kibernetičke sigurnosti
Dvadeset prvo izdanje konferencije Advanced Technology Days (ATD), održano 3. i 4. studenoga, okupilo je regionalnu IT zajednicu i ponudilo niz predavanja, tehničkih demonstracija i panel rasprava o aktualnim tehnološkim trendovima. U središtu ovogodišnjeg programa bili su umjetna inteligencija i AI agenti, promjene u razvoju softvera, budućnost IT infrastrukture te sve složeniji izazovi kibernetičke sigurnosti.
Kako je na otvorenju istaknuo Igor Pavleković iz Nephosa, program ATD21 obuhvatio je 50 predavanja koja je pripremilo 40 regionalnih i međunarodnih predavača. Konferenciju je otvorio Damir Dobrić iz Daeneta praktičnom demonstracijom izrade AI agenta, dodavanja vještina za obavljanje složenijih zadataka i suradnje triju AI agenata na rješavanju jednog zadatka.
Jedna od važnijih tema bila je razina povjerenja koju korisnici mogu imati u AI agente. Na panelu Agentic AI, koji je moderirao Dragan Petric iz BUG-a, Yael Daihes, Melissa Pruijn i Damir Dobrić složili su se da povjerenje ne ovisi samo o tehnologiji i podacima, već i o transparentnosti, pouzdanosti informacija, ljudskom nadzoru i kvaliteti korisničkog iskustva. Dobrić je umjetnu inteligenciju opisao kao svojevrsni „kalkulator za riječi i poslovne zadatke“, naglašavajući koliko njezina učinkovitost ovisi o kvaliteti podataka i metodologiji. Sudionici su istaknuli da AI ne može samostalno nadmašiti postojeće ljudsko znanje, ali može ubrzati istraživanje i pomoći u pronalaženju poveznica među informacijama.
Promjene koje AI donosi razvoju softvera bile su tema panela Future of development, na kojem su sudjelovali Aleksandra Ignatoski, Oana Stroe i Boris Masnec, uz moderatora Ivana Markovića iz Unitflyja. Uloga developera postupno se pomiče od samog pisanja koda prema širem inženjerskom promišljanju, arhitekturi i procjeni kvalitete rješenja. Iako AI omogućuje brži rad i veću produktivnost, panelisti su naglasili da je nužno zadržati kritičko razmišljanje. Razgovarali su i o približavanju uloga dizajnera, product menadžera i softverskih inženjera te utjecaju automatizacije na tržište rada. Stručnost, kreativnost, iskustvo i sposobnost suradnje pritom ostaju važne prednosti ljudskih stručnjaka.
Na panelu Future of data and infrastructure, koji je moderirao Dragan Petric, Mario Pilija, Anamarija Jengić Bujan i Luka Gospodnetić raspravljali su o preduvjetima za uspješnu primjenu AI agenata u poslovanju. Uz tehnološku spremnost, ključnima su se pokazali kvaliteta podataka, sigurnost, infrastruktura, upravljanje troškovima i ljudski nadzor. Posebno su otvorena pitanja intelektualnog vlasništva, autorskih prava i odgovornosti, dok je Gospodnetić upozorio na infrastrukturna ograničenja daljnjeg razvoja umjetne inteligencije, uključujući dostupnost energije, kapacitete podatkovnih centara i hlađenje.
Kibernetička sigurnost bila je još jedna od središnjih tema konferencije. Peter Hricak, viši menadžer za globalnu IT infrastrukturu i sigurnosne operacije u Lucasfilmu, u keynote predavanju predstavio je izazove zaštite filmske industrije, u kojoj su neobjavljeni sadržaji i intelektualno vlasništvo posebno vrijedni. Na primjerima napada na dobavljače i partnere objasnio je kako phishing i krađa pristupnih podataka mogu ugroziti čitav produkcijski lanac. Istaknuo je važnost zero-trust arhitekture i višefaktorske autentifikacije otporne na phishing.
Posebno je upozorio i na dugoročni utjecaj kvantnog računalstva na postojeće metode enkripcije, zbog čega industrija već mora planirati prelazak na postkvantne kriptografske standarde. To predstavlja velik izazov i za digitalnu distribuciju filmova, koja obuhvaća više od 200.000 kina i stotine modela projektora te će zahtijevati značajna ulaganja u nadogradnju infrastrukture.
Na panelu Cybersecurity, koji je moderirao Igor Pavleković, Hricak je s Alenom Delićem i Hrvojem Kusuljom razgovarao o razvoju kibernetičkih prijetnji i načinima zaštite organizacija. Sudionici su istaknuli da umjetna inteligencija ubrzava ne samo otkrivanje ranjivosti nego i razvoj novih mogućnosti za napade. Zbog toga su sve važniji kontinuirana procjena rizika, automatizirano zakrpavanje sustava i višeslojna zaštita. Razgovaralo se i o passkey tehnologiji, koja može istodobno unaprijediti sigurnost i pojednostaviti pristup digitalnim uslugama.
Zaključak konferencije bio je da tehnološki napredak, osobito u području umjetne inteligencije, donosi velike mogućnosti, ali i nove odgovornosti. Uspješna primjena AI-ja neće ovisiti samo o dostupnosti naprednih alata, nego i o kvaliteti podataka, sigurnosti, stručnosti ljudi i sposobnosti organizacija da tehnologiju povežu sa stvarnim poslovnim potrebama.
