Cyber sigurnost postavlja sve veće izazove pred korisnike, a žrtve cyber kriminalnih aktivnosti u cijelom svijetu su ugroženije nego ikad. Napadi malwareom na organizacije širom svijeta događaju se u prosjeku svakih 7 minuta, a prema podacima IDC-a, općenito cyber napadi koji uključuju krađu identiteta, širenje spama i napade na bankovne račune koštaju svjetsko gospodarstvo više od 400 milijardi dolara godišnje
Hrvatska, izgleda, nije iznimka po ovom pitanju, pa je tako prema izvještaju Microsoft Security Intelligence Report zabilježeno niz interakcija računala širom zemlje s raznim vrstama zlonamjernog softvera (engl. malicious software, skraćeno malware). U 2016. Hrvatska je zauzela 16. mjesto od 27 zemalja centralne i istočne Europe te zemalja bivšeg SSSR-a prema učestalosti pojavljivanja zlonamjernog softvera.
U Hrvatskoj je, prema Digital Crime Unitu (DCU), Microsoftovom timu kojem je cilj zaustaviti ili onemogućiti zlonamjerne softvere te smanjiti sigurnosne rizike i zaštititi korisnike, najčešći zlonamjerni softver računalni crv Conficker, a slijede Bladabindi i Jenxcus, što je ustanovljeno temeljem izvedenih operacija sprječavanja širenja 15 različitih zlonamjernih softvera. Gore navedeni računalni crvi mogu “inficirati” računala i širiti se automatski na druga računala bez sudjelovanja korisnika.
Uz računalne crve, DCU je, u drugoj polovici 2016., u Hrvatskoj otkrio trojance na 13,3 % računala koja koriste Microsoft sigurnosne proizvode koji izvještavaju o pojavi zlonamjernog softvera, bez obzira na to je li se infekcija dogodila ili ne. To ipak predstavlja pad u odnosu na prvu polovicu godine kada su trojanci otkriveni na 13,4 % analiziranih računala. Inače, trojanci su vrsta zlonamjernih softvera kojima je za širenje nužna aktivnost korisnika, npr. otvaranje inficirane datoteke u e-mail poruci, posjet hakiranoj ili zlonamjernoj web stranici ili download inficirane datoteke.
