Hrvatska se prema Indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2018. koji je objavljen 18. svibnja 2018. godine nalazi na 22. mjestu od 28 država članica EU-a
Općenito, Hrvatska je u zadnjih godinu dana ostvarila dobar napredak. Hrvatski građani internetom se koriste više od prosjeka, a i poduzeća spremno uvode digitalne tehnologije. Ipak, Hrvatska pripada skupini manje uspješnih zemalja među kojima su Rumunjska, Grčka, Bugarska, Italija, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Cipar i Slovačka.
Najveći izazov u pogledu digitalizacije za Hrvatsku predstavljaju loši rezultati u području povezivosti (27. mjesto). Dostupnost širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima i pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom su ograničene. Osim toga, cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su među najvišima u Europi.
U području e-uprave Hrvatska ostvaruje spor napredak te je i dalje na 25. mjestu. Broj je korisnika usluga e-uprave iznad prosjeka EU-a, ali nije ostvaren napredak u pružanju tih usluga. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu otvorenih podataka i usluga e-zdravstva.
Kako bi u potpunosti iskoristila prednosti digitalne transformacije, Hrvatska mora poboljšati svoju širokopojasnu infrastrukturu. Iako je u odnosu na 2017. poboljšala svoju opću uspješnost, Hrvatska u području povezivosti nije ostvarila znatan napredak. Rezultati Hrvatske u području pokrivenosti kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom (99 %) bolji su od prosjeka EU-a (97 %) te je u toj kategoriji prošle godine ostvareno najveće poboljšanje. Međutim, i dalje se bilježi slaba pokrivenost brzom i ultrabrzom širokopojasnom vezom. Širokopojasne usluge dostupne su u cijeloj zemlji, no unatoč prilično širokoj dostupnosti (67 %), potražnja je za brzim širokopojasnim pristupom niska (14 %). Pokrivenost ultrabrzom širokopojasnom mrežom brzine 100 Mbit/s i više također je niska (34,1 %).
Za poboljšanje navedenih statistika, te kako bi izbjegli da Hrvatska još više zaostane u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva, nužno je osigurati investicije u mrežu kojom se omogućava širokopojasni pristup Internetu velikih brzina, povećava konkurentnost i time i potražnja za uslugama.
Navedeno potvrđuje Europska komisija koja ističe da postoji dokaz kako u sektoru elektroničkih komunikacija potražnja ovisi o ponudi te da korištenje većih brzina i novih aplikacija ovisi o dostupnosti mreža koje omogućuju velike brzine interneta. Primjerice u Francuskoj je nakon polaganja cjelovite optičke (FTTH) mreže potrošnja internet prometa porasla 3 puta.