Zaklada Michaela J. Foxa za istraživanje Parkinsonove bolesti (MJFF) i Intel Corporation objavili su suradnju usmjerenu na poboljšanje istraživanja i liječenja Parkinsonove bolesti
Suradnja obuhvaća višefazno istraživačko ispitivanje pomoću nove platforme za analizu velikih skupova podataka kojom se prepoznaju obrasci u podacima dobivenim od sudionika i prikupljenim pomoću nosivih tehnologija koje se koriste za praćenje simptoma. To je važan korak u nastojanju da se istraživačima i liječnicima omogući mjerenje napredovanja bolesti i ubrza postizanje važnih dostignuća u razvoju lijekova.
"Gotovo dvije stotine godina nakon što je dr. James Parkinson 1817. prvi put opisao Parkinsonovu bolest, njezino napredovanje još uvijek mjerimo subjektivno, metodama uvelike sličnim onima koje su koristili tadašnji liječnici", izjavio je dr. Todd Sherer, ravnatelj Zaklade Michaela J. Foxa. "Znanost o podacima, nosivi računalni uređaji i podaci iz drugih izvora u sebi sadrže potencijal za preobrazbu mogućnosti bilježenja i objektivnog mjerenja bolesnikova stvarnog doživljaja bolesti te imaju dosad neviđene implikacije za razvoj lijekova, dijagnozu i liječenje Parkinsonove bolesti."
"Varijabilnost simptoma Parkinsonove bolesti stvara jedinstvene izazove u praćenju napredovanja bolesti", izjavila je Diane Bryant, viša potpredsjednica i generalna direktorica Intelova odjela Data Center Group. "Nove tehnologije mogu ne samo stvoriti novu paradigmu za mjerenje napredovanja Parkinsonove bolesti, već i ponuditi više podataka liječničkoj zajednici te tako možda otkriti dosad neprepoznate značajke te bolesti koje bi mogle otvoriti nova područja istraživanja."
Već gotovo dva desetljeća znanstvenici usavršavaju napredne genomske i proteomske tehnike kojima se stvaraju sve sofisticiraniji stanični profili patologije Parkinsonove bolesti. Novosti u prikupljanju i analizi podataka nude mogućnost povećanja vrijednosti tog mnoštva molekularnih podataka njihovim povezivanjem s objektivnim kliničkim opisima bolesti koji se koriste u razvoju lijekova.
MJFF i Intel ove su godine pokrenuli ispitivanje kojim su željeli procijeniti upotrebljivost i preciznost nosivih uređaja u praćenju dogovorenih fizioloških značajki u sudionika te korištenje platforme za analizu velikih skupova podataka za prikupljanje i analizu podataka. Sudionici (šesnaest oboljelih od Parkinsonove bolesti i devet dobrovoljaca u kontrolnoj skupini) nosili su uređaje prilikom dvaju odlazaka u kliniku i neprekidno kod kuće tijekom četiri dana.
Intelovi podatkovni znanstvenici trenutno koreliraju prikupljene podatke s kliničkim opažanjima i bolesničkim dnevnicima kako bi kalibrirali točnost uređaja te razvijaju algoritme za mjerenje simptoma i napredovanja bolesti.
Intel i MJFF planiraju do kraja godine pokrenuti novu mobilnu aplikaciju koja će bolesnicima omogućiti bilježenje lijekova koje uzimaju i toga kako se osjećaju. To je dio sljedeće faze ispitivanja u kojoj će znanstvenici ispitivati učinak lijekova na motoričke simptome putem promjena uočenih u senzorskim podacima s nosivih uređaja.
Kako bi se analizirala potrebna količina podataka – više od tri stotine opažanja u sekundi od svakog bolesnika – Intel je razvio platformu za analizu velikih skupova podataka u kojoj su integrirane brojne programske komponente, uključujući platformu Cloudera® CDH*, programsku platformu otvorenog koda koja prikuplja i pohranjuje podatke te upravlja njima. Podatkovna platforma implementirana je na infrastrukturi u oblaku optimiziranoj na Intelovoj arhitekturi te znanstvenicima omogućuje da se usredotoče na istraživanje umjesto da se bave računalnim tehnologijama na kojima se platforma temelji. Platforma podržava analitičku aplikaciju koju je razvio Intel, a služi obradi i prepoznavanju promjena u podacima u stvarnom vremenu. Prepoznavanjem anomalija i promjena u senzorskim i drugim podacima platforma znanstvenicima nudi mogućnost objektivnog mjerenja napredovanja bolesti.
U bliskoj budućnosti platforma bi se mogla koristiti i za pohranu drugih vrsta podataka, npr. podataka o bolesnicima, genomima i kliničkim ispitivanjima. Platforma bi uz to mogla podržavati i druge napredne tehnike, npr. strojno učenje i grafikonsku analitiku, te tako ponuditi preciznije prediktivne modele pomoću kojih bi znanstvenici mogli prepoznavati promjene u simptomima bolesti. Time bi se mogli ponuditi dosad neviđeni uvidi u prirodu Parkinsonove bolesti te tako znanstvenicima olakšati mjerenje učinkovitosti novih lijekova, a liječnicima donošenje odluka o predviđenom budućem tijeku bolesti.
