Istraživanje tvrtke Epson otkriva potencijalno štetan jaz između klimatske stvarnosti i razumijevanja ljudi o njezinim katastrofalnim učincima, u ovom su ispitivanju obuhvaćena globalna iskustva i percepcije klimatskih promjena od strane 15.264 potrošača u Aziji, Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi
U skladu s okvirom za rasprave na COP-u 26, cilj Epsonovog barometra klimatske stvarnosti je podići veću svijest javnosti o utjecaju klimatskih promjena, utjecati na promjene u poslovnim odlukama i bolje informirati donositelje politike.
Pojedinci su sudjelovali u Barometru iz Australije, Brazila, Kine, Francuske, Njemačke, Indije, Indonezije, Italije, Japana, Singapura, Južne Koreje, Španjolske, Tajvana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Kad ih se upita o njihovim stavovima o sposobnosti čovječanstva da tijekom svog života spriječi klimatsku krizu, gotovo polovica ispitanika (46 %) izjavljuje da su „vrlo" ili „donekle" optimistični. To značajno nadmašuje samo 27 % onih koji izražavaju da su vrlo ili pomalo pesimistični.
Najpopularniji razlozi za potporu ovog optimizma su rastuća svijest javnosti o klimatskim promjenama (32 %), sposobnost znanosti i tehnologije u pružanju rješenja (28 %) i prelazak na obnovljive izvore energije (19 %). Na globalnoj razini, 5 % ispitanika ne vjeruje kako uopće postoji klimatska opasnost – SAD (11 %), Njemačka (7 %) i Ujedinjeno Kraljevstvo (6 %) su na vrhu liste poricatelja u vezi s klimom.
Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) izvješćuje kako će nekim klimatskim promjenama koje pokreće čovjek trebati tisućljeća da se preokrenu1, s obzirom na niz globalnih događaja – uključujući najtopliji srpanj 2 ikada zabilježen, požari 3 u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, te poplave 4 u Kini, Kolumbiji i Njemačkoj – Nalazi Epsonovog barometra klimatske stvarnosti ukazuju na trijumf optimizma nad dokazima i štetan nedostatak u vezi znanja o klimatskim okolnostima.
Henning Ohlsson, direktor za održivost, Epson Europe, dodao je: „Kako se klimatska kriza odvija pred našim očima, zabrinjava to što mnogi ljudi ne prepoznaju, pa čak aktivno negiraju njeno postojanje. Ovo je upozorenje za sve – vlade, tvrtke i pojedince – da rade zajedno kako bi COP 26 donosio odluke i inspirirao akcije potrebne za ublažavanje klimatskih promjena.”
Barometar sugerira da optimizam može biti posljedica neuspjeha u prepoznavanju klimatskih promjena, pa prema tome i njihovih razmjera. Oko tri četvrtine ispitanika vidi vezu između klimatskih promjena i porasta globalnih temperatura (77 %), ekstremnih vremenskih uvjeta (74 %) i požara (73 %). Nasuprot tome, svijest pada na nešto više od polovice za događaje poput gladi (57 %), masovnih migracija ljudi (55 %) i najezda insekata (51 %). Ovdje postoje značajne regionalne varijacije, s razumijevanjem gladi koja je najveća u Tajvanu (72 %), a najmanja u SAD-u (44 %).
Mnogi odgovornost za rješavanje hitnih situacija vide u državnim i industrijskim subjektima. Od ispitanih, od njih četiri, više od jedne osobe (27 %) identificira vlade, a 18% tvrtke kao „najodgovornije”. Gotovo 18 % ispitanika priznaje osobnu odgovornost – Indonezija bilježi najveću (30 %), a Kina i Njemačka najnižu razinu (obje 11 %). Ohrabrujuće je da najveći pojedinačni broj ispitanika odgovornost identificira kao skupnu (31 %).
Iako su ljudi spremni promijeniti način života kako bi se nosili s krizom, neki sporo djeluju. Barometar pokazuje da: 65 % ispitanika se slaže (već radi ili planira) smanjiti poslovna putovanja i putovanja u slobodno vrijeme – ali samo 40 % ih je to smanjilo. 68 % se slaže s prelaskom na električna vozila – ali samo 16 % ih je to promijenilo. A 58 % pristaje usvojiti biljnu prehranu – ali samo 27 % njih su postali vegani. Čak i ako smo razmotrili relativno jednostavne izbore, poput bojkota neodrživih marki, dok se 63 % ispitanika slaže s tim, samo je njih 29 % već promijenilo svoje kupovne navike.
Barometar klimatske stvarnosti sugerira da za mnoge klimatska kriza ostaje nešto što se događa nekome drugome. Kako anketa otkriva da samo 14 % ispitanika prepoznaje velike tvrtke kao najodgovornije za rješavanje klimatske krize, a samo 3 % male tvrtke (manje od 5 % poricatelja klimatskih promjena), to također sugerira da je sada vrijeme za tvrtke, bez obzira na veličinu, da poduzmu veću ulogu.
Tvrtke mogu osnažiti druge tvrtke i potrošače održivim inovacijama. U Epsonu je došlo do razvoja, primjerice: inicijativa za smanjenje utjecaja na korisnike uporabom energetski visokoučinkovite tehnologije ispisa bez topline; i istraživanja i razvoja okolišnih tehnologija poput prirodno dobivenih (neplastičnih) materijala.
Osim inovacija u proizvodima i materijalima, tvrtke mogu učiniti veliku razliku promicanjem i demonstriranjem odgovornosti prema klimi. Tvrtka Epson to ostvaruje na sljedeći način: prijelaz na 100-postotnu obnovljivu električnu energiju i sudjelovanje u inicijativama kao što je projekt obnovljivih izvora energije RE100; rad na zatvaranju kruga u korištenju resursa, primjerice, promicanjem ponovnog obnavljanja i uporabe proizvoda te uključivanje u partnerstva s tvrtkama s visokim utjecajem, poput suradnje s tvrtkom National Geographic na zaštiti permafrosta[i]. zaštiti područja vječnog leda 5.
Yasunori Ogawa, globalni predsjednik Epsona komentirao je: „Otkriće nedostatka svijesti u vezi klimatskih okolnosti pokazuje da će ona, zajedno s djelovanjem, biti ključna za rješavanje hitne situacije. Epsonov cilj je podići tu svijest i tehnologije koje su potrebne našoj tvrtki, drugim tvrtkama i potrošačima – za korjenite promjene. Održivost je u središtu našeg poslovnog plana i potkrijepljena je značajnim resursima – jer iako znamo da je dug put pred nama, vjerujemo da možemo izgraditi bolju budućnost.”
