Više od 90 posto potrošača koristi pametni telefon više od bilo kojeg drugog uređaja, a – kad je riječ o plaćanju – umjesto PIN-a bi radije koristili biometriju, primjerice otisak prsta
Rezultati su ovo studije Mastercard Impact of Innovation o stavovima prema digitalnoj tehnologiji koje je provedeno među 23.000 potrošača u 23 države u Europi, Africi te na Bliskom istoku, uključujući i Hrvatsku. Hrvati digitalizaciju smatraju pozitivnim procesom (68 posto ispitanika), ali su nešto manje pozitivni kad je riječ o utjecaju inovacije na društvo (54 posto). Više inovacija ispitanici u Hrvatskoj traže u obrazovnom sustavu te u javnom prijevozu, a potom i u zdravstvu, segmentu financijskih usluga i automobila, drugim vrstama prijevoza te u poslovnom svijetu.
Kad je riječ o uređajima kojima žele plaćati, 57 posto ispitanika u Hrvatskoj preferira mobilni telefon, a slijede ID kartica (24 posto), tablet (22 posto), pametni sat (16 posto) te implantati (8 posto). Samo je četvrtina ispitanika istaknula da za plaćanje ne bi koristili ništa osim plastične kartice.
Čak 50 posto ispitanika kod nas želi izvršavati autentikaciju otiskom prsta, a slijede PIN (36 posto), kod primljen SMS porukom (8 posto) i autentikacija putem selfija (5 posto). Samo 14 posto ispitanika izrazilo je otpor prema biometrijskim načinima autentikacije.
Istovremeno, 69 posto ispitanika posjeduje 4 ili više uređaja kao što su pametni telefon, tablet, pametni televizor, pametni sat ili drugi nosivi uređaji, bežični zvučnici ili slušalice, čitači e-knjiga, igraće konzole, ili različiti media playeri. Čak 93 posto njih koristi 4 i više digitalnih usluga mjesečno (za Srednju i Istočnu Europu ovaj udio iznosi 89 posto, a za Zapadnu Europu 82 posto), među njima je 47 posto korisnika usluga online bankarstva (59 posto u Srednjoj i Istočnoj te 61 posto u Zapadnoj Europi), a 22 posto ispitanika koristi mobilno plaćanje (17 posto u Srednjoj i Istočnoj te 9 posto u Zapadnoj Europi).
Tako je kod nas 13 posto „zagovornika“ digitalizacije, što je u rangu s regionalnim prosjekom, 26 posto „entuzijastičnih pristalica“, 45 posto „pristalica“ te 15 posto onih koji izražavaju otpor, što je jedan od najvećih udjela među drugim državama Srednje i Istočne Europe.
