Sveučilišni računski centar je od 23. do 25. svibnja 2016. organizirao Dane e-infrastrukture, nastali spajanjem nekoliko tradicionalnih okupljanja korisnika Srca: Dana e-infrastrukture, Dana sustava AAI@EduHr, Dana digitalnih repozitorija i Okupljanja korisnika ISVU REST API-ja
Tijekom tri dana, od 23. do 25. svibnja 2016. godine, više od 200 sudionika iz cijele Hrvatske raspravljalo je o stanju, ostvarenjima, ali i o planovima razvoja moderne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te posebno o sustavima i uslugama koje razvija i održava Srce. Organizirane su dvije panel-diskusije, kao i niz tematskih rasprava i predavanja.
Ova tri radna dana posvećena intenzivnim raspravama o stanju i mogućnostima uporabe najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u modernoj znanosti i obrazovanju ujedno su bila i završno događanje kojim je Srce obilježilo 45. godišnjicu svojeg uspješnog rada.
Prvi dan: Znanost obrazovanje i e-infrastruktura
Prvi dan događanja nosio je naziv „Znanost, obrazovanje i e-infrastruktura“, a prvenstveno je bio namijenjen čelnicima i drugim osobama koji promišljaju strategiju razvoja i donose odluke u sustavu znanosti i obrazovanja, odnosno u ustanovama toga sustava. Dvije glavne teme prvog dana bile su: „Financiranje i održivost znanstvene e-infrastrukture“ te „Načela i praksa otvorenosti u sustavu znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj“.
Tijekom vrlo zanimljive panel-diskusije raspravljalo se u kojoj mjeri i na koji način informacijske i komunikacijske tehnologije treba pretvoriti iz tehnološkog alata u pokretača ostvarivanja strateških ciljeva u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Sudionici panela dotakli su se i trenutačnog stanja razvijenosti e-infrastrukture u Hrvatskoj, prednosti i mana trenutnog modela izgradnje i financiranja e-infrastrukture, te mogućih pravaca unapređenja. Kao posebno važno, sudionici rasprave su istaknuli da je današnje istraživanje i visoko obrazovanje nezamislivo bez moderne e-infrastrukture te je stoga, iz kuta svih dionika, važno na vrijeme saznati e-infrastrukturne potrebe (e-potrebe) zajednice kako bi se bolje mogla planirati potrebna ulaganja u pojedine komponente e-infrastrukture. Naglasak je stavljen i na potrebu optimalnog iskorištavanja novih mogućnosti financiranja izgradnje e-infrastrukture poput financiranja sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te programa Europske unije.
Drugi dan: Gradimo hrvatski otvoreni znanstveno - obrazovni oblak i Interoperabilnost informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju
Drugi dan događanja bavili smo se tehničkim i operativnim aspektima e-infrastrukture. U okviru druge teme "Gradimo hrvatski otvoreni znanstveno-obrazovni oblak" predstavljeni su relevantni računalni resursi koje znanstvenici mogu koristiti u računalno intenzivnim istraživanjima. Osim infrastruktura za napredno računanje koje se nalaze u Srcu (HPC klaster Isabella, CRO NGI, FedCloud i cloud usluge Srca), predstavljeni su i novi HPC resursi - superračunalo Bura smješteno na Sveučilištu u Rijeci te HPC klaster MZOIP-a za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koji je smješten u Srcu i integriran u klaster Isabella. Kroz raspravu se u nekoliko navrata ponavljala potreba za većim i konkretnijim povezivanjem znanstvenika i računalnih stručnjaka. Bitnu ulogu u tom povezivanju odigrat će i strateški projekt Hrvatski znanstveno-obrazovni oblak (HR-ZOO), kojeg koordinira Srce. U okviru projekta se namjeravaju uspostaviti nacionalna sjedišta (u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu), grid-sjedišta s klasterima za znanstveno računanje, HPC-sjedišta za posebno zahtjevna računanja, cloud-sjedišta za računalne i podatkovne resurse opće namjene, diskovni i tračni resursi za pohranu velikih kolekcija podataka te nova širokopojasna okosnica nacionalne akademske mreže. U sklopu projekta je previđen je i rad na ljudskim resursima, ne samo za upravljanje i održavanje uspostavljene e-infrastrukture, već i uspostava koncepta e-znanstvenika, osoba koji će približiti e-infrastrukturu znanstvenicima iz pojedinih područja.
Treći dan: Digitalni repozitoriji u sustavu znanosti i visokog obrazovanja
Posljednji, treći dan događanja bio je posvećen pitanjima brige za podatke i informacije, odnosno digitalnu imovinu koja predstavlja temeljnu vrijednost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. U fokusu su bili važni elementi nacionalne podatkovne infrastrukture za koje brine Srce - nedavno uspostavljena nova komponenta nacionalne e-infrastrukture - sustav digitalnih arhiva i repozitorija Dabar i već poznata uspješnica - sustav Hrčak - portal znanstvenih i stručnih časopisa Hrvatske. U prvom dijelu programa predstavljen je rad i prvi rezultati radnih skupina zaduženih za razvoj pojedinih elemenata Dabra. Ove radne skupine okupljaju stručnjake iz različitih područja s različitih ustanova, a uspostavljene su kako bi se omogućilo aktivno sudjelovanje zajednice u razvoju Dabra.
