Ravnatelj Sveučilišnog računskog centra (Srca) dr. sc. Zoran Bekić održao je konferenciju za novinare na kojoj je predstavio planove Srca za 2016. godinu
Na konferenciji za novinare sudjelovao je i zamjenik ravnatelja Ivan Marić. Sveučilišni računski centar ove godine, 29. travnja, obilježava 45 godina rada i uspješnog djelovanja. Osim rođendana Srca, ove godine obilježavamo i godišnjice uspješnog rada nekih "mlađih" sustava Srca, koji se i nakon 10 godina nalaze u skupini najkorištenijih i najuspješnijih usluga. To su sustav AAI@EduHr (Autorizacijska i autentikacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske) i Hrčak - portal hrvatskih znanstvenih časopisa u otvorenom pristupu.
„Plan je Srca i tijekom 2016. godine nastaviti ostvarivati svoju dvojaku misiju - s jedne strane osigurati akademskoj zajednici, kao najavangardnijem dijelu društva, pristup najnovijim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, a istovremeno osigurati da mnogobrojne postojeće usluge i sustavi, njih više od 60, nastave pouzdano funkcionirati, ali i razvijati se u skladu s potrebama korisnika“, izjavio je ravnatelj dr. sc. Zoran Bekić. Uz AAI@EduHr i Hrčak, među tih 60 usluga nalaze se i sustavi koji čine okosnicu informacijskog krajobraza u visokom obrazovanju - ISVU (Informacijski sustav visokih učilišta), ISAK (Informacijski sustav akademskih kartica), ISSP (Informacijski sustav studentskih prava), te MOZVAG (Informacijski sustav za podršku postupcima vrednovanja koje provodi AZVO). Svaka od tih usluga Srca u 2016. godini planira nove iskorake, kao što je primjerice očekivani početak aktivnosti na uspostavi jedinstvenog nacionalnog sustava evidencija u visokom obrazovanju, dok bi npr. studenti u sljedećoj godini dobili novu web verziju aplikacije Restoran s mogućnošću aktivacije opcije „Brza blagajna“, kako bi što manje vremena gubili u studentskim menzama.
Uz puštanje u produkcijski rad Informacijskog sustava Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (ISRHKO), jedan od značajnih iskoraka u ovoj godini je i povezivanje ISRHKO s portalom Europskog klasifikacijskog okvira. Željeni početak aktivnosti na izgradnji nacionalnog informacijskog sustava znanosti (CroRIS) još je jedan dio planova Srca posebno važnih na nacionalnoj razini.
„U društvu izuzetno važnih usluga Srca nalaze se i značajne komponente nacionalne einfrastrukture kao što CRO NGI - Hrvatska nacionalna grid infrastruktura, računalni klaster Isabella i cloud usluge Srca (VPS i VCL - virtualni poslužitelji i laboratoriji) ili usluge iz palete SrceApps - MojOblak, LimeSurvey, Foodle, eduAdresar i sl.)“, naglasio je zamjenik ravnatelja Ivan Marić i dodao: “U ovom smo planu zacrtali, u svakom od područja djelovanja Srca, niz razvojnih iskoraka koji ne samo da su u neposrednoj funkciji strateških ciljeva Srca, nego predstavljaju i dugoročni interes i temelj funkcioniranja i razvoja moderne e-infrastrukture, a time i sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Među njima svakako izdvajamo nastavak rada na pripremi strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), vrijednog 26 milijuna Eura. Srce planira i dalje raditi na cjelovitom iskorištavanju mogućnosti novouspostavljene sekundarne lokacije Srca na Borongaju za unapređenje pouzdanosti rada sustava u nadležnosti Srca“.
Od svog osnivanja Srce je važan čimbenik u obrazovanju akademskih građana u korištenju moderne tehnologije, tako da značajno mjesto na popisu iskoraka Srca za 2016. godinu zauzimaju usluge koje su vezane uz obrazovanje i osposobljavanje za primjenu modernih tehnologija (tečajevi Srca, obrazovni programi za IT stručnjake i sl.), ali i one koje su vezane uz poticanje i omogućavanje učinkovite i kvalitetne primjene novih tehnologija u obrazovnom procesu (Centar za e-učenje, sustavi za e-učenje, posebno sustav Merlin, e-portfolio sustav i sustav za webinare).
U svojim aktivnostima Srce nastavlja provoditi svoju institucijsku politiku otvorenog pristupa, stavljajući na raspolaganje u otvorenom pristupu sve svoje rezultate. Prepoznajući važnost otvorenog pristupa za razvoj društva, ali i za kvalitetu obrazovnog i istraživačkog sustava, Srce će nastaviti graditi otvorene istraživačke i obrazovne infrastrukture, planira proširenje funkcionalnosti i podatkovne raznolikosti sustava Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji ), ali i sustava Hrčak i Ara, te širenje Kataloga e-kolegija u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Sustav Dabar kao temeljna nacionalna infrastruktura za prikupljanje, čuvanje i objavu digitalnih sadržaja svakako predstavlja jedan od strateških projekata, dugoročno važnih za brigu i očuvanje podataka i informacija, te digitalne baštine općenito.
Otvoreni pristup je zasigurno i jedan od mostova koji povezuje hrvatski istraživački i obrazovni prostor s europskim i svjetskim, a Srce će se, sudjelujući u europskim projektima i/ili prateći ishode tih projekata, nastaviti brinuti da komponente hrvatske einfrastrukture koje su u nadležnosti Srca budu dobro povezane s europskim i svjetskim istraživačkim i obrazovnim prostorom.
„Valja podsjetiti da su plan rada Kolegij Srca i Upravno vijeće pripremali u razdoblju kada okviri financiranja Srca iz Državnog proračuna za 2016. godinu još nisu definirani (za sada je donesen samo privremeni proračun), pa realizacija planova u mnogome ovise od konačnog izgleda proračuna za 2016. godinu. Stalni izazov za Srce je i ograničeni broj zaposlenih unatoč stalnom rastu broja usluga, njihovog opsega i novih očekivanja korisnika, ali i pronalaženje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika i suradnika u uvjetima visoke konkurentnosti i nedostatka ljudi na IT tržištu rada“, dodao je ravnatelj Bekić, te zaključio: “Jedno od temeljnih načela djelovanja Srca je suradnja i okupljanje svih dionika - od vlasnika i financijera, prije svega Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Sveučilišta u Zagrebu, preko mnogobrojnih drugih institucija i ustanova u Republici Hrvatskoj, do fakulteta, instituta, znanstvenika i istraživača, profesora i studenata hrvatskih sveučilišta. Ova suradnja nužan je preduvjet za uspješno djelovanje Srca u svim segmentima rada, pa tako i u ostvarivanju spomenutih iskoraka, posebno na projektima kao što su HR-ZOO, CroRIS ili Dabar“.