Sveučilište Algebra Bernays okupilo je predstavnike različitih gospodarskih sektora na sjednici Gospodarskog savjeta, gdje je provedena anketa među 22 poslodavca. Rezultati pokazuju koje su ključne teme za poslovni svijet u Hrvatskoj – od izazova do prilika u idućoj godini i dugoročno do 2030.
Poslodavci su izrazili umjeren optimizam glede poslovanja u 2026. godini, s očekivanim rastom prihoda i blagim povećanjem zaposlenosti. Procjena prihoda dosegnula je visoku ocjenu od 4,1 na skali od 1 do 5, dok je očekivana profitabilnost nešto umjerenija, sa 3,6. Ovakav nesrazmjer upućuje na rast operativnih troškova koji bi mogli ublažiti pozitivne efekte povećanih prihoda. Poslodavci predviđaju i blagi rast broja zaposlenih, ocijenivši zapošljavanje mladih nešto opreznije, što odražava demografske izazove i potrebu za kontinuiranim poticajima za uključivanje mladih na tržište rada.
Među najvećim izazovima za 2026. godinu ističu se pritisak na rast plaća i geopolitička nestabilnost. Troškovi života, inflacija i visoka očekivanja zaposlenika stavljaju poslodavce u zahtjevnu poziciju balansiranja između motivacije radnika i održavanja profitabilnosti. Geopolitički rizici, poput sukoba u Ukrajini i Bliskom istoku, utječu na sigurnost opskrbnih lanaca i cijene energenata, te stvaraju dodatnu neizvjesnost u poslovanju. Na listi izazova slijede visoke cijene roba i usluga, složen porezni sustav i birokracija, kao i usporavanje rasta EU tržišta što posebno zabrinjava izvoznike.
Demografski problemi poput iseljavanja talenata i odljev stručnjaka dodatno otežavaju situaciju na tržištu rada. Poslodavci prepoznaju i nepredvidivost vanjskih faktora, poput američke administracije, te ukazuju na potrebu tehnološke transformacije u proizvodnji i energetici, uz povećanu pažnju prema energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima.
Kad je riječ o prilikama, umjetna inteligencija zauzima prvo mjesto kao ključni faktor za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova. Poslodavci vide u AI tehnologijama transformativni potencijal za optimizaciju procesa i donošenje odluka temeljenih na podacima, što predstavlja strateški odgovor na izazove poput manjka radne snage. Osim same AI, snažan je i interes za razvoj digitalne infrastrukture, stručnih kadrova i suradnju s tehnološkim partnerima.
Investicije iz europskih fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti također su visoko rangirane kao prilike za modernizaciju gospodarstva i poticanje digitalne i zelene tranzicije. Rast izvoza na nova tržišta, strateška udruživanja i konsolidacije tvrtki te selektivno useljavanje stručnjaka iz inozemstva dodatno naglašavaju težnju ka internacionalizaciji i popunjavanju kadrovskih praznina.
Važan segment predstavljaju i ulaganja u istraživanje i razvoj, te razvoj obrambene industrije s inovacijama dualne namjene, koje pružaju nove mogućnosti u globalnim lancima vrijednosti. Jačanje domaće potrošnje i usklađivanje s OECD standardima zatvaraju listu najvažnijih prilika za hrvatske tvrtke.
Rezultati ankete jasno pokazuju da hrvatski poslovni sektor u 2026. vidi složeni okvir izazova, ali i konkretne prilike za napredak kroz digitalizaciju, inovacije i stratešku suradnju. Fleksibilnost i sposobnost upravljanja rizicima bit će ključni za uspjeh u neizvjesnom globalnom okruženju.
Želja za partnerstvom između akademske zajednice i gospodarstva, kao i nastavak podrške državnih politika, neophodni su za ostvarenje vizije Hrvatske kao konkurentnog i inovativnog tržišta do 2030. godine.
