PwC je za potrebe Globalnog istraživanja gospodarskog kriminala za 2018. godinu ispitao više od 7.200 sudionika iz 123 zemlje, Hrvatska je u Globalnom istraživanju gospodarskog kriminala sudjelovala drugi puta, sa 62 vodeće hrvatske organizacije koje su podijelile svoje iskustvo i percepciju o ovoj temi
Na globalnoj je razini 49 % organizacija doživjelo gospodarski kriminal u posljednje dvije godine, dok ih je u Hrvatskoj isto doživjelo 53 %. Kibernetički kriminal pogađa svaku treću organizaciju (33 %), što je porast u odnosu na situaciju prije dvije godine (25 %) te u odnosu na globalnu razinu (21 %).
Prevladavajuće vrste kibernetičkih napada u Hrvatskoj uključuju zlonamjerni softver (malware) (35 %) i krađu identiteta putem interneta (phishing) (27 %). Gotovo polovica hrvatskih ispitanika navela je kako su im kibernetički napadi ozbiljno poremetili i/ili prekinuli poslovne procese (47 %), jasno ukazujući na to koliko je opasna ova vrsta prijevare.
Unatoč tome što osviještenost hrvatskih organizacija o kibernetičkom kriminalu raste pa svaki treći ispitanik očekuje da će doživjeti kibernetički napad i ujedno vjeruje da će to biti vrsta kriminala koja će izazvati najveće poremećaje i negativne utjecaje (32 %), ipak gotovo četvrtina hrvatskih organizacija nema ili nije upoznata s postojanjem programa kibernetičke sigurnosti za sprečavanje i otkrivanje ovog kriminala u svojim organizacijama (23 %). Otprilike samo jedan od tri hrvatska ispitanika proveo je procjenu ranjivosti na kibernetičke napade u posljednje dvije godine (35 %).
Iako još uvijek ima prostora za poboljšanje, razina povjerenja u tijela odgovorna za provedbu zakona vezano za kibernetički kriminal se poboljšala od našeg posljednjeg istraživanja. Tako bi više od polovice hrvatskih ispitanika (53 %) s relevantnim državnim tijelima podijelilo informacije o sumnji ili pretrpljenim kibernetičkim napadima.
Broj prijavljenih izravnih financijskih gubitaka uzrokovanih prijevarama je porastao. Oko polovice hrvatskih ispitanika koji su bili žrtvama prijevara u 2018. i 2016. godini procijenili su ukupne financijske gubitke na iznos između 320.000 i 6,4 milijuna kuna (50.000 i 1 milijun USD), no sada ih je 9 % pretrpjelo i financijske gubitke veće od 6,4 milijuna kuna (1 milijun USD), koje u 2016. godini nitko nije prijavio.
Sekundarni gubici povezani s prijevarama, kao što su iznosi koji se ulažu u istrage i ostale intervencije vezane uz prijevare nisu zanemarivi – 39 % hrvatskih organizacija uložilo je jednake ili čak i veće iznose u takve istrage i intervencije od iznosa koji su izravno izgubljeni uslijed prijevara.
Moral zaposlenika (39 %) i reputacijska šteta/šteta za brend te za poslovne odnose (oboje 30 %) navedeni su kao najčešći oblici nefinancijske štete prouzročene počinjenim kriminalom.
Hrvatske organizacije pokazuju pozitivan trend ulaganja i planiranja izdvajanja većih iznosa za borbu protiv gospodarskih prijevara i kriminala, iako je to još uvijek ispod svjetskih razina. Tako je gotovo jedna od tri ispitane organizacije povećala financijska sredstva za borbu protiv gospodarskog kriminala u posljednje dvije godine (30 %) te ujedno planira nastaviti sa sve većim izdvajanjima u sljedeće dvije godine (31 %).
