Većina Hrvata (87%) se slaže da se Vlada mora boriti protiv sive ekonomije, a njih 77% smatra da građani trebaju podržati njezina nastojanja, rezultati su ispitivanja javnog mnijenja o stavovima hrvatskih građana prema sivoj ekonomiji koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Ipsos
Ispitanici su također iskazali spremnost promijeniti svoje navike kupnje nakon što shvate da bezgotovinsko plaćanje i uzimanje fiskalnih računa pomaže u borbi protiv nepoštenih trgovačkih praksi.
Anketa u Hrvatskoj dio je velikog istraživanja o stavovima građana 10 zemalja istočne i srednje Europe (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Rumunjska) koje je na općenitoj razini pokazalo da su građani svjesni postojanja sive ekonomije u njihovim zemljama te njih velika većina smatra da je to negativan fenomen. Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj (90%) su svjesni činjenice da je izbjegavanje plaćanja poreza kriminal. Ipak, postoji značajna skupina ljudi koja smatra da su porezi već preveliki te da je izbjegavanje njihovog plaćanja opravdano (28%), kao i skupina koja vjeruje da je za uspješno poslovanje ključno ne prijavljivati barem dio prihoda (34%).
Međutim, većini je Hrvata (74%) jasno kako je zbog sive ekonomije manje novca za javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvo ili cestovna infrastruktura. Isto tako, više od 70% građana također shvaća da prikrivanje prihoda od poreznih vlasti ima negativan učinak na gospodarski rast, a njih 79% razumije da ona dovodi do nepoštene konkurencije.
Hrvati su skeptični u pogledu utjecaja prosječnog građanina na sivu ekonomiju, ali se dvije trećine slaže da se trebaju pridružiti borbi protiv sive ekonomije, ograničavajući mogućnost trgovaca da sakriju prihode. Međutim, kako je pokazalo istraživanje, mnogi ispitanici ne shvaćaju da njihove vlastite navike pri kupnji mogu doprinijeti promjeni. Rješenje koje građani najčešće spominju, a kojim bi sami mogli ograničiti sivu ekonomiju, je traženje i uzimanje računa (84%). Njih dvije trećine misli da je mogu ograničiti izbjegavanjem trošenja novca na prodajnim mjestima koje nemaju fiskalnu blagajnu, dok ih čak polovica prepoznaje da je plaćanje karticama jedan od učinkovitih načina suzbijanja sive ekonomije. Za usporedbu, u Mađarskoj je razina svijesti o tome kako kartično plaćanje smanjuje sivu iznosi samo 13%, što je najniži rezultat u zemljama u kojima se provelo istraživanje.
Međutim, istraživanje je u svim zemljama pokazalo da su potrošači, kad shvate da tako mogu smanjiti sivu ekonomiju, spremni mijenjati navike te više plaćati karticama. Tako je gotovo 80% ispitanika širom regije iskazalo spremnost češće plaćati elektroničkim putem – od 60% u Sloveniji, 71% u Hrvatskoj do 85% u Rumunjskoj.
