| | | |

powered_by_lenovo_2020 Globalno tržište izvoza usluga suočeno je s kratkoročnom neizvjesnošću zbog tekućih trgovinskih tenzija i epidemije virusa Covid-19 - CroPC.net

Globalno tržište izvoza usluga suočeno je s kratkoročnom neizvjesnošću zbog tekućih trgovinskih tenzija i epidemije virusa Covid-19

Najnovija poslovna istraživanja već ukazuju na razmjere potencijalnog usporavanja

Unatoč postojanom rastu tijekom posljednjeg desetljeća, epidemija koronavirusa (Covid-19) vrlo vjerojatno će oslabiti buduću globalnu trgovinu uslugama zbog svog izglednog utjecaja na globalne sektore usluga putovanja i prijevoza te aktualnog usporavanja globalne trgovine dobrima, predviđanja su najnovijeg PwC-ovog istraživanja pod nazivom Global Economy Watch

Izvoz usluga čini oko 23 % globalnog izvoza i premda se na njega još uvijek u velikoj mjeri ne zaračunavaju carinske tarife do kojih je dovela eskalacija trgovinskih ratova, stopa njegovog rasta uvelike je povezana s porastom robnog izvoza, jasno ukazujući na izravnu vezu između robne razmjene u inozemstvu i potražnje za globalnim uslugama prijevoza.

Na srednji i dugi rok izgledi za globalnu trgovinu uslugama doimaju se pozitivnijima zahvaljujući kontinuiranom tehnološkom razvoju, poboljšanom pristupu brzom internetu i realnom rastu prihoda na tržištima u nastajanju. Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u, komentirao je:

„Kratkoročno očekujemo usporavanje najvećeg segmenta sektora izvoza usluga, putovanja, uslijed pojave virusa Covid-19. Kina je najveći svjetski izvor međunarodnih turista. Tijekom 2018. godine kineski su turisti ostvarili 150 milijuna putovanja u inozemstvo, što predstavlja otprilike petinu globalne turističke potrošnje. Ovisno o tome koliko dugo će trajati ograničenja na putovanja i koliko daleko se virus proširi, međunarodni sektor putovanja i turizma mogao bi pretrpjeti značajne posljedice. Ipak, srednjoročno i dugoročno gledano, budućnost izvoza usluga je pozitivnija. U našem posljednjem istraživanju o tome kako će svijet izgledati 2050. godine, World in 2050, predvidjeli smo daljnji rast razine realnog dohotka kako među članicama skupine G7 , tako i među zemljama skupine E7, što će dovesti i do veće potražnje za uslugama. Kontinuirani tehnološki napredak popraćen širenjem bržih i jeftinijih internetskih veza dovest će do daljnjeg razvoja novijih, specijaliziranijih usluga kojima će se lakše trgovati preko granica. Na regulatornom planu, Svjetska trgovinska organizacija također je počela poduzimati određene korake kako bi uspostavila pravila za digitalnu ekonomiju, e-trgovinu i protok podataka, što bi moglo dovesti do dodatnog zamaha na području trgovine uslugama ako se uspješno provedu."

Učinci premještanja globalne ekonomske moći sa zapada na istok koje je započelo u sektoru industrijski proizvedenih dobara sada se šire na sektor usluga. Udio zemalja skupine G7 kontinuirano je opadao s 45 % u 2005. godini do 38 % u 2018. godini. U međuvremenu, udio zemalja E7 porastao je s 9 % na 12 %.

Međutim, SAD je i dalje vodeći svjetski izvoznik usluga s golemim udjelom od 14 % na globalnom tržištu. Ujedinjena Kraljevina, Njemačka i Francuska slijede s udjelima od 5-6 %. Kineski izvoz usluga rastao je prosječnom stopom od 8 % godišnje od 2010. godine u izračunato u stvarnim iznosima američkih dolara. U međuvremenu, Indija je prestigla Japan i zauzela osmo mjesto u svjetskom poretku izvoznika usluga u 2018. godini, čime je napredovala s 14. mjesta koje je zauzimala 2005. godine. 

Globalno gledano, sektor koji je od 2005. godine bilježio najbrži rast su telekomunikacije, računalne i informacijske usluge, za što su pretežito zaslužna tržišta u nastajanju. Njegov udio u globalnom izvozu usluga porastao je sa 7 % na 10 % tijekom posljednjih 15 godina, a uz očekivani porast broja korisnika interneta u svijetu s današnjih 60 % svjetske populacije na oko 90 % do 2030. godine, takav trend će se po svemu sudeći i nastaviti.

Iako se većina početnih ekonomskih analiza potencijalnog utjecaja virusa Covid-19 uglavnom uspoređuje sa pojavom SARS-a iz 2003. godine, u vrijeme epidemije SARS-a kinesko gospodarstvo činilo je manje od 10 % globalnog BDP-a u pogledu pariteta kupovne moći („PPP“). Danas Kina čini gotovo 20 % BDP-a i oko 11 % ukupnog svjetskog izvoza (roba i usluga), tako da bi ekonomski utjecaj mogao biti znatno veći od onoga uzrokovanog epidemijom SARS-a. K tome, od ulaska Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2001. godine poduzeća se sve više oslanjaju na opskrbne lance koji uključuju Kinu, pri čemu gospodarstva jugoistočne Azije sve više ovise o Kini kao izvoru ulaznih materijala za svoj izvoz, za razliku od ostalih naprednih gospodarstava na Zapadu. Najnovija poslovna istraživanja već ukazuju na razmjere potencijalnog usporavanja.

Pin It

Pretraži

© 2006 - 2020. CroPC.net

ISSN: 1846-8675