Da pravna i etička regulativa dobrano kasni za primjenom umjetne inteligencije u cijelom spektru industrijskih grana i društvenih aktivnosti, čulo se na panel raspravi „Pravna i etička regulativa umjetne inteligencije – iskustva i izazovi“, održanoj u dupkom punoj dvorani Effectus veleučilišta
S moderatorom panela izv.prof.dr.sc. Robertom Kopalom, predsjednikom Uprave Effectus veleučilišta o toj su temi razgovarali Martina Silov, izvršna direktorica udruge CroAI CroAI, izv.prof.dr.sc. Leo Mršić, prodekan za znanost i istraživanje Algebre; dr.sc. Anja Barešić, znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković i voditeljice projekta AI4health.Cro, Marijana Šarolić Robić, odvjetnica, Goran Dautović, potpredsjednik Project 3 Mobility (Rimac Group) i prof.dr.sc. Ozren Polašek, upravitelj Hrvatske zaklade za znanost.
Paneliste je u temu pravne i etičke regulative primjene umjetne inteligencije uveo Miroslav Varga, certificirani Google trener i Martech specijalist, Escape Digital Agency, koji je sudionike podsjetio da se čovječanstvo, s pojmom umjetne inteligencije susreće od sredine prošlog stoljeća.
"Manji je problem tehnička primjena umjetne inteligencija, dok je puno veći problem trenirati umjetnu inteligenciju na dovoljno velikom uzorku da daje dobre i kvalitetne programe, da ispravno odlučuje i predlaže najbolja rješenja, naravno u suglasju s pravnim i etičkim uzusima društva", kazao je Miroslav Varga.
Na pitanje moderatora „Što je umjetna inteligencija?“ Martina Silov je odgovorila da se svijet još nije usuglasio oko pitanja što je umjetna inteligencija, pa ni ne čudi što kaskamo za odgovorima oko pravnog i etičkog regulatornog okvira njene primjene. „Društvo ima potrebu regulirati novo i nepoznato, najčešće iz straha, kazala je M. Silov. Nesporno je, dometnula je, da su se karte podijelile i da ono što je zadnjih 30 godina bio Internet, sljedećih 30 godina bit će umjetna inteligencija. Na tom tragu nevjerojatnih mogućnosti, ne postoji industrija ili sektor koji u budućnosti neće primjenjivati alate umjetne inteligencije.
Opći je dojam da će alati umjetne inteligencije riješiti sve problema čovječanstva, ali, naravno – neće, kazao je Leo Mršić.
„Ključ primjene alata umjetne inteligencije, kao uostalom i u primjeni bilo kojih alata je u odgovornosti ljudi koji ih koriste, a ne u zabranama“, izjavio je Leo Mršić.
S njim se složila odvjetnica Marijana Šarolić Robić i podsjetila da je Europska unija još 2018. donijela Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji. Svjesna da je tehnološku utrku izgubila, Europska je unija odlučila da neće izgubiti regulatornu. Dokument Etičke smjernice u primjeni umjetne inteligencije, dobio je više od 500 komentara. Taj je dokument još uvijek validan i predstavlja okvir na donošenje novog regulatornog okvira, na globalnoj razini, primjerice UN rezoluciji. On mora počivati na vrijednostima i odgovornostima koje mi kao društvo trebamo štititi, kazala je M. Šarolić Robić.
Primjena umjetne inteligencije, donosi niz gospodarskih i društvenih koristi u cijelom spektru industrijskih grana, pa i u auto industriji, kazao je Goran Dautović. Umjetna inteligencija, poboljšava predviđanje, optimizaciju operacija i raspodjelu resursa i personalizira pružanje usluga te njezino korištenje može pridonijeti ostvarenju rezultata koji pogoduju društvu i okolišu, a tvrtkama i gospodarstvu može donijeti ključne konkurentske prednosti.
„Kada govorimo o izazovima primjene umjetne inteligencije u djelatnosti iz koje ja dolazim, govorimo o 4 glavna područja: sigurnosti prometa na cestama, tehničkom odobrenju (homologaciji), potom osiguranju te samoj usluzi“. Na pitanje moderatora kada na cesti možemo očekivati prvo samoupravljajuće vozilo G. Dautović je odgovorio da su rokovi projekta definirani Planom oporavka, ali na njih i utječe uspješan završetak svih potrebnih odobrenja financiranja, ponajprije državne potpore.“
Da Europa ulaže u digitalno, svi znamo, kazala je Anja Barešić i dodala da se Institut Ruđer Bošković odlučio za primjenu alata umjetne inteligencije u domeni zdravstva. Imamo vrhunske ICT stručnjake koji se pomalo boje medicine jer tu stvari čestu „zapnu“ na regulativi, jer je to vrlo kompleksan proces, u čijem je središtu pacijent, zaštita njegovih podataka, ali i njegov život. Drugim riječima, ne samo da postoje etički izazovi primjene umjetne inteligencije, već postoje još veći etički izazovi primjene umjetne inteligencije u medicini.
Fascinantno je, s jedne strane promatrati da primjenom alata umjetne inteligencije možemo znatno skratiti vrijeme rada za obradu podataka i donošenje nekih znanstvenih zaključaka, dok je s druge strane regulatorno područje izuzetno zahtjevno, podsjetio je Ozren Polašek. Kako prepoznati projekt koji je napisala osoba, a kako prepoznati tekst „stroja“. Do te je mjere taj problem uzeo maha, da ćemo se uskoro morati baviti definiranjem algoritma koji će prepoznavati autora teksta – čovjek : stroj, zaključio je Polašek.
Posve je sigurno, čulo se na panelu, da ljude na njihovim radnim mjestima neće zamijeniti strojevi, već će ih zamijeniti ljudi koji koriste alate umjetne inteligencije te na taj način optimiziraju i unaprjeđuju svoj rad, povećavajući vlastitu efikasnost. Ne možemo proglasiti moratorij tehnologiji koja već postoji, već moramo educirati ljude, suglasni su panelisti.
