Prema najnovijem istraživanju CEPER-a u okviru studije Barometar straha 2024, Hrvati, uz Mađare, među najviše se boje klimatskih promjena. U anketi provednoj u 12 srednjoeuropskih zemalja, Hrvati su zauzeli drugo mjesto s prosječnim indeksom straha od 3,18, odmah iza Mađarske (3,55), dok su Srbi sa 3,13 također pokazali značajnu zabrinutost zbog globalnog zagrijavanja
Iako klimatske promjene dominiraju zabrinutostima, ekonomski izazovi ostaju također veliki izvor straha. Sjeverna Makedonija ima najviši indeks straha zbog ekonomije (3,86), a sličan trend vidljiv je i u Poljskoj (3,56) i Rumunjskoj (3,46). Geopolitičke tenzije, posebice sukob Rusije i Ukrajine, također sve više utječu na razinu zabrinutosti u Srednjoj Europi. Dok je 2020. godine 27% ispitanika navelo "rat u susjednoj zemlji" kao jednu od svojih najvećih briga, taj postotak se povećao na 31% u 2021., da bi u 2024. gotovo polovica ispitanika izrazila zabrinutost zbog ove prijetnje.
Studija također ukazuje na razlike u strahu među spolovima i generacijama. Žene se u prosjeku boje više od muškaraca, s indeksom straha od 3,39 naspram 2,99 kod muškaraca. Također, mlađa generacija (18–29 godina) pokazuje veću zabrinutost zbog klimatskih promjena, dok stariji ispitanici više brinu zbog korupcije.
Ova studija nudi vrijedne uvide u ključne zabrinutosti stanovnika Srednje Europe i predstavlja važno oruđe za donositelje odluka u odgovaranju na izazove vezane uz klimatske promjene, geopolitičke prijetnje i ekonomske teškoće.
