Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) pušten je u pogon ionski izvor za He snopove, te sustav za ozračivanje fuzijskih materijala s dva snopa iona (DiFU)
Riječ je o sustavu vrijednom skoro 750 tisuća eura, koji će omogućiti razvoj novih materijala za fuzijsku elektranu, ali i za mnoge druge nuklearne primjene kao što su uređaji za hadronsku terapiju u medicini. Lansiranjem ovog sustava i izgradnjom DiFU-a, najveći istraživački institut u Hrvatskoj, upisuje se u svjetsku kartu fuzijskih istraživanja jer u svijetu postoji tek dvanaest ovakvih sustava, od čega su samo četiri u Europskoj uniji (EU). Uz sustav na IRB-u, po jedan se nalazi u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj, dok se dva nalaze u Japanu, tri u SAD-u, a ostala tri u Rusiji i Kini.
U prilog tvrdnji da je riječ o izuzetno važnom sustavu ide i činjenica da su na otvaranju, uz brojne ugledne znanstvenike, sudjelovali počasni gosti, predstavnici institucija koje su financirale ove instrumente - prof. dr. sc. Melissa Denecke, direktorica Zavoda za fizička i kemijska istraživanja Odjela za nuklearne istraživanja i primjenu pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) i prof. dr. sc. Tony Donne, direktor najvećeg istraživačkog programa u Europi, projekta EUROfusion.
Zašto su se na otvaranju okupili vodeći ljudi međunarodnih institucija objašnjava dr. sc. Tonči Tadić, voditelj fuzijskog programa u Hrvatskoj - ''Za razvoj materijala potrebnih za fuzijsku elektranu nužno je imitirati oštećenja na materijalima uzrokovana zračenjem. To je moguće pomoću dva snopa iona iz dva akceleratora: jedan snop teških iona imitira razaranje kristalne strukture materijala, a drugi snop helija ili vodika imitira nakupljanje plinova u materijalu radi zračenja. Što je najvažnije, uzorak nakon tretmana s dva snopa iona nije radioaktivan! Povrh toga, u svega nekoliko sati mogu se pomoću dva snopa iona stvoriti efekti zračenja kakvi će se u fuzijskoj elektrani stvarati mjesecima ili godinama. Zato su ovakvi uređaji važni za razvoj materijala za fuzijsku elektranu, ali i za razvoj materijala za sve druge primjene u novim generacijama nuklearki ili u uređajima za hadronsku terapiju.'' – zaključuje dr. Tadić.
Napomenimo i to da će DiFU biti prateći uređaj za DONES, u cilju pred-selekcije materijala koji će biti testirani na DONES-u. ''Godišnji trošak rada DONES-a po uzorku je jako visok, te je zato nužno pažljivo odabrati koji će materijali biti poslani u DONES na ozračivanje i testiranje. U svrhu selekcije uzoraka služiti će DiFU, odnosno sličan uređaj kojeg će Španjolci razviti uz pomoć IRB.'' - objašnjava dr. Tadić.
''Mi moramo već sada započeti s testiranjem novih materijala koje ćemo koristiti za DONES jer bi u suprotnom bili u nezamislivom zaostatku. Uređaj DiFu imat će važnu ulogu u povezivanju znanstvenih istraživanja i procesa izgradnje DONES-a, zato čestitam Hrvatskoj, posebno znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković na izgradnji ovog jedinstvenog sustava. Također, čestitam vam jer je Hrvatska od jedne male zemlje, postala velika. Time želim reći da Hrvatska danas ima jednu od ključnih uloga u razvoju svjetskih fuzijskih istraživanja.'' – zaključio je prof. Donne.
Tijekom posljednje dvije godine u ovu jedinstvenu opremu uloženo je skoro 750 tisuća eura i to kroz različite izvore financiranje. Nabavku ionskog izvora i vakuumskih sustava je financirala IAEA, dok je DiFU razvijan kroz projekte iz sedmog europskog programa, a najviše kroz projekt iz programa OBZOR 2020 - EUROfusion. Manji dio financiran je iz vlastitih sredstava IRB-a, te domaćih potpora kroz projekte u sklopu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz znanstvenike IRB-a, u dizajnu i gradnji uređaja DiFU sudjelovali su i studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te kolege iz Japana i Velike Britanije (UK), a za njegov dizajn bili su ključni zahtjevi budućih korisnika, primjerice iz Oxforda u UK-u, španjolskog CIEMAT-a ili belgijskog SCK-CEN.
