Cilj projekta koji će trajati još do 2021. stvaranje je alata koje se mogu koristiti izuzetno fleksibilno i jednostavno preko standardnog internet pretraživačaZahtjevi koje moderna poljoprivreda mora ispuniti visoki su: pouzdano i jeftina proizvodnja zdrave hrane uz istovremenu maksimalnu zaštitu okoliša, a kako bi se to postiglo u obzir moraju biti uzeti različiti podaci, počevši od sastava tla, preko osobina posijanih biljaka do aktualnih vremenskih prognoza
Tehničko Sveučilište i Sveučilište za biomedicinu iz Beču udružili su stoga snage na istraživačkom projektu „Farm/IT“ kako bi poljoprivrednicima pomogli prilikom prikupljanja svih tih podataka koje će poljoprivredi omogućiti da ide u korak sa suvremenom informacijskom tehnologijama.
Cilj projekta koji će trajati još do 2021. stvaranje je alata koje se mogu koristiti izuzetno fleksibilno i jednostavno preko standardnog internet pretraživača. Pomoću njih poljoprivrednici već danas imaju mogućnost predviđanja svih mogućih situacija. Korisnicima su putem nove platforme dostupne osnovne informacije neophodne za uzgoj, ali isto tako korisnici mogu sami unijeti određenje dodatne podatke i model prilagoditi svojim zahtjevima u cilju dobivanja još boljih rezultata. Lako se možete simulirati i ishod svake odluke.
„Na poljoprivrednim poljima računalo danas poprima ulogu profesionalnog savjetnika jer su zahtjevi suvremene poljoprivrede izuzetno visoki. Uzgoj ne ovisi samo od prirode zemljišta i karakteristika samih sorti biljaka, nego nam pored aktualne vremenske prognoze mogu pomoći i satelitski podaci", izjavio je prof. dr. Ahmad Manschadi sa Sveučilišta za biomedicinu koji radi na agronomskom dijelu projekta.
„Dugogodišnje bavljenje poljoprivredom najčešće počiva na intuitivnom donošenju pravih odluka. No današnja je agrikultura dostigla toliki nivo složenosti da samo ljudski instinkt više nije dovoljan. Cilj nam je prikupiti podatke iz različitih izvora kako bi poljoprivrednici u budućnosti bili u stanju donijeti prave odluke kada je u pitanju sadnja biljaka ili vrijeme žetve. Tako na primjer možemo izračunati najbolje vrijeme gnojenja azotom ili pratiti rast biljaka pomoću iscrpne baze podataka. Povrh toga, korisnici dobivaju savjete za optimalan uzgoj i najbolje usjeve ovisno o regiji u kojoj se nalaze“, ističe Thomas Neubauer s Tehničkog sveučilišta u Beču koji upravlja programerskim dijelom ovog projekta.
