Nove generacije mladih koje dolaze na tržište rada ne posjeduju dovoljno primjenjivih vještine koje bi odgovorile na potrebe IT, ali i drugih industrija
Kad god se događaju velike promjene, poput industrijske revolucije, dolazi do poremećaja na tržištu rada. IT sa stalnim inovacijama zapravo stalno stvara revoluciju, a tržište rada ne uspijeva odgovoriti na njegove potrebe. Obrazovni sustav ne prati trendove na tržištu rada, a Hrvatska nema vremena čekati 10 godina da se nešto promijeniti. Nužno je reagirati odmah, zaključeno je na panelu “Posao 2020 - zapošljavanje budućnosti”, održanom u sklopu Mreža Smart Daya, a na kojem se raspravljalo o novim generacijama zaposlenika koje se obrazuju po programima koji nisu u skladu s zahtjevima tržišta rada, što će dovesti do nedostatka kvalitetne radne snage u budućnosti.
“Obrazovne institucije u Hrvatskoj prilagođavaju se prema potrebi. Onaj dio koji je shvatio da se mora promijeniti - on se mijenja... Nažalost to nije ispravan put prema sveobuhvatnim promjenama obrazovnog sustava i njegovom usklađivanju s potrebama na tržištu rada koje se mijenjaju mnogo dinamičnije. ICT sektor uzet će samo one kvalitetno obrazovane i spremne za današnje poslovne izazove, naravno", rekao je Hrvoje Balen, nacionalni koordinator inicijative eSkills u Hrvatskoj i predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra te dodao kako su oni prepoznali potrebe IT industrije i maksimalno prilagodili svoje programe zahtjevima tržišta.
Stoga se postavlja pitanje, hoće li Hrvatska u budućnosti uvoziti informatičare iz drugih zemalja? Panelisti su se složili kako je malo vjerojatno da će informatičari iz drugih zemalja, prije svega onih u susjedstvu, dolaziti u Hrvatsku u potrazi za poslom jer nedostaje sadržaja zbog kojih bi mladi ljudi željeli ostati i raditi.
Upravo bi poslodavci trebali odigrati ključnu ulogu u privlačenju mladih jer im na vlastitom primjeru trebaju pokazati zašto je dobro da ostanu u Hrvatskoj i rade ovdje.
Kada je prije nekoliko godina rađeno istraživanje, kao glavna prepreka za razvoj tržišta rada u Hrvatskoj navedena je niska stopa mobilnosti kapitala i radne snage. S ulaskom Hrvatske u EU nešto se počelo mijenjati, ali ne puno.
