Na konferenciji su brojni predstavnici iz javnog i privatnog sektora raspravljali su o tri glavna stupa Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta
Tom su prilikom istaknuli kako jedinstveno digitalno tržište otvara cijeli niz poslovnih prilika i mogućnosti za tvrtke iz Hrvatske, ali i stvara izazove na koje svaka zemlja mora moći odgovoriti. Glavno pitanje s kojim se svaka država susreće - kako iskoristiti potencijale jedinstvenog digitalnog tržišta u čijem je središtu pozornosti korisnik. Kako bi korisnici mogli iskoristiti sve prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta, društvo mora definirati što će djeca raditi u budućnosti i kako ih najbolje pripremiti za te izazove, a što je problematika kojom se upravo bavi i inicijativa eSkills for Jobs, koja se i ove godine provodi u Hrvatskoj.
Iako je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU koja je zakonski osigurala svojim građanima pravo na širokopojasni internet, problem je u veoma niskoj funkcionalnoj informatičkoj pismenosti građana i nedostatku ICT profesionalaca. “Danas djeca u školi uče krasopis, a nismo stvorili dovoljno prostora i kompetentnih učitelja koji će mlade pripremati za informatičku pismenost i digitalna zanimanja”, istaknula je dr. sc. Anamarija Musa, povjerenica za informiranje.
Na panelu o utjecaju digitalne ekonomije na transformaciju tradicionalnog gospodarstva istaknuto je kako će stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta utjecati na otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj. Prema nekim proračunima radi se o 22.800 novih radnih mjesta, no upitno je hoće li se ona otvoriti kad u Hrvatskoj 41 posto ljudi nema internetske vještine.
Upravo su zato sudionici konferencije naglasili kako je nužno uključivanje e-vještina u školske programe te u programe prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih, što je kao posebno važan cilj istaknuo Zoran Stančič, zamjenik povjerenika za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT) pri Europskoj Komisiji. Naglasio je pritom, više puta, kako je za pružanje sofisticiranih usluga i e-poslovanja nužan dobar edukacijski sustav.
Na kraju je naglašeno da digitalna znanja i kompetencije treba razvijati s obje strane - i sa strane gospodarstva i sa strane samih korisnika, a problem ljudskih resursa odnosno e-vještina trebalo bi bolje adresirati u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market), jer bi u protivnom mogao predstavljati gorući problem u zemljama poput Hrvatske.
"Iznimno mi je drago da smo kao zajednica imali priliku aktivno sudjelovati u komentiranju i predlaganju poboljšanja ovako važnog dokumenta te direktno komunicirati s visokopozicioniranom osobom koja razumije naše probleme. Indikativno je da su se u sva tri okrugla stola, koji su adresirali regulativu, infrastrukturu i digitalno gospodarstvo, svi sudionici na kraju zaključili da će uspjeh jedinstvenog digitalnog tržišta EU ponajviše ovisiti o povećanom broju ICT stručnjaka koji će biti sposobni razvijati nove usluge i poslovne prilike te tvrtkama koje će zahvaljujući upravo tim ljudima, moći nastaviti internacionalizaciju svog poslovanja.", naglasio je Hrvoje Balen iz Algebre.
