Tako je to u mnogim tvrtkama – računala su uključena danonoćno i trate energiju
Postoji pravilo: što je tvrtka veća, izglednije je da će manje paziti na isključivanje računala. Razlog za takvo ponašanje nije ažuriranje programske opreme, već nedostatna osviještenost, pa čak i lijenost zaposlenika. Energetski učinkovito ponašanje može se potaknuti edukacijom ili pak uvođenjem tehnologija koje daljinski uključuju i isključuju računala.
Gotovo trećina računala u srednjoeuropskim tvrtkama ostaje uključena tijekom noći, što znatno utječe na potrošnju električne energije. Najnemarniji su zaposlenici u Slovačkoj: u 55 posto slovačkih tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju računala ostaju uključena kada zaposlenici napuste radno mjesto. U Češkoj više od trećine tvrtki trati energiju jer računala ostaju uključena nakon radnog vremena (36 posto). Najbolji rezultati zabilježeni su u Mađarskoj i Poljskoj, gdje samo sedamnaest posto tvrtki trati energiju. Rezultati su to ankete koju je naručio Intel, a koja je provedena u 576 tvrtki u spomenute četiri srednjoeuropske zemlje u veljači i ožujku 2015.1
Zašto zaposlenici ne isključuju računala?
Anketom se uvelike pobija prevladavajuća pretpostavka da računala ostaju uključena nakon radnog vremena radi ažuriranja programske opreme i održavanja.
"U četiri zemlje u kojima je provedena anketa taj razlog navelo je samo 28 posto tvrtki. Informatičari najviše posla imaju u Slovačkoj, gdje 44 posto tvrtki poslove održavanja računala obavlja izvan radnog vremena.2 U Češkoj je to pak uobičajeno u manje od petine tvrtki (17 posto), a u Poljskoj i Mađarskoj u manje od četvrtine (24 posto u obje zemlje)", izjavio je Pavel Svoboda, Intelov predstavnik za odnose s javnošću u srednjoj i istočnoj Europi.
Velike tvrtke nemarnije su u isključivanju računala
Kada je riječ o veličini tvrtke, najviše pozornosti isključivanju računala pridaju srednje velike tvrtke s manje od dvjesto zaposlenika, dok su veće tvrtke nemarnije: u tvrtkama s dvjesto do petsto zaposlenika tri od deset računala ostaje uključeno tijekom noći, a u tvrtkama s više od petsto zaposlenika četiri od deset. Naravno, gubitak prouzročen nepotrebnim radom računala povećava se s brojem računala, pa je gubitak mnogo izraženiji u većim tvrtkama.
"U većini tvrtki situacija je takva da nitko nije odgovoran za potrošnju energije u tvrtki. Taj je podatak još neobičniji ako se zna da korporacijska informatička oprema ima znatan udio u računima za električnu energiju, bilo zbog osobnih računala bilo zbog poslužitelja. U većini tvrtki troškovi za energiju treći su po redu po iznosu, odmah nakon izravnih troškova u proizvodnji i plaća", kaže Pavel Svoboda iz Intela.
Edukacija ili tehnologija za energetski učinkovitije ponašanje? I jedno i drugo!
Iz rezultata ankete jasno je vidljivo da bi brojnim tvrtkama i njihovim zaposlenicima dobro došla bolja edukacija ili tehnologija koja bi ih potaknula na ekonomičnije i ekološkije ponašanje. Računala koja ostaju uključena tijekom noći, odnosno stolna računala – koja u tvrtkama još uvijek prevladavaju u odnosu na energetski učinkovite mobilne uređaje kao što su prijenosna računala, računala Ultrabook ili uređaji "2 u 1" – veliki su potrošači energije. Ako ostane uključeno, stolno računalo staro pet godina potrošit će energije u vrijednosti od 2,50 kuna, čak i ako je zaslon isključen. Ako zaposlenici takvo računalo ostave da radi vikendom, blagdanima i tijekom godišnjih odmora, godišnji račun za njegovo korištenje može premašiti 870 kuna.
Kao odgovor na nepotrebno trošenje energije u tvrtkama razvijena je tehnologija Intel vPro, koja omogućuje daljinsko isključivanje računala na kraju radnog dana te, čak i kada su računala isključena, jamči njihovo svakodnevno održavanje, popravak i ažuriranje.
"Kada zaposlenik ujutro dođe na posao, računalo je, zahvaljujući daljinskom upravljanju, već uključeno i u aktivnom načinu rada", kaže Pavel Svoboda. Intelova analiza pokazala je da tvrtke koje daljinski isključe stolna računala tijekom dvanaest sati između 18.00 i 6.00 mogu račune za električnu energiju povezane s radom stolnih računala smanjiti i za trideset posto. "Ako to pretvorimo u novčanu vrijednost, tvrtka srednje veličine sa stotinu starijih stolnih računala mogla bi uštedjeti i više od 22.000 kuna", ističe Pavel Svoboda.
