Često se ovih dana spominje neuobičajeno, gotovo ekstremno toplo "proljetno vrijeme" u našim krajevima, a zanimljiv osvrt dao je Ivan Toman s Crometeo
Vrijeme je nalik jesenskom, a ne proljetnom, jer ako ništa drugo, da je vrijeme proljetno, barem bi na Velebitu bila dva do tri metra snijega i temperature bi možda bile čak i niže, pogotovo one jutarnje.
No idemo danas prokomentirati nešto prilično zanimljivo. Ne znam jeste li primjetili možda, da se često zna dogoditi zimska situacija u kojoj se Europa grije na proljetne (jesenske) temperature, dok se istovremeno Sjeverna Amerika smrzava u čičoj zimi? No također, često se dogodi i obratno; kad nad Europu dođe izražen polarni prodor, SAD i Kanada istovremeno obično imaju toplije vrijeme od klimatološkog prosjeka. Pa da vidimo zbog čega je to tako. Imaju li ekstremne hladnoće koje ovih dana pogađaju sjevernoamerički kontinent i gotovo rekordna siječanjska toplina u Europi kakve veze?
Pa zdravorazumski, budući da je prosječna temperatura na Zemlji manje više konstantna, ako na jednom mjestu dođe do nižih temperatura od prosjeka onda na nekom drugom mjestu mora naravno doći do viših, kako bi prosjek mogao ostati nepromijenjen. To je logično, ali to nam ne objašnjava kako to da kad je nad Europom velika toplina, da je baš nad Sjevernom Amerikom hladnoća a ne negdje drugo, recimo nad Kinom, Indijom, ili možda Australijom. Pokušat ćemo vidjeti postoji li kakva povezanost između vremenskih događanja nad Sjevernom Amerikom i Europom. Pritom ćemo izostaviti mnoge atmosferske mehanizme cirkulacije zraka i ciklonalnih/anticiklonalnih sustava, vertikalnih transporta zračnih masa i vlage, cijelog niza fizikalnih veličina, morskih struja, odnosa ovih ili onih akcijskih centara itd... pokušat ćemo na jednostavan, relativno razumljiv način odgovoriti na pitanje.
OK, prvo trebamo znati da se u atmosferi Zemlje odvija globalna planetarna cirkulacija zračnih masa. Pritom je ta cirkulacija poprilično hemisferno ograničena, što znači da se zračne mase iz sjeverne hemisfere (polutke) ne prebacuju na južnu i obratno već cirkuliraju unutar svoje hemisfere. Budući da su tropski krajevi značajno topliji od polarnih, a topao zrak ima manju gustoću od hladnoga, to znači da će na nekoj visini iznad tla (npr. na visini polovice mase atmosfere = 500hPa), atmosferski slojevi biti "plići" (niži) nad polovima i "dublji" (viši) nad tropima.
Pročitaj cijeli članak na Crometeo.hr
