U Tehnološkom parku Split održana je konferencija „Digitalna revolucija: Umjetna inteligencija u gospodarstvu – od strategije do primjene“, u organizaciji HUP ICT i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Fokus skupa bio je na tome kako ubrzati primjenu umjetne inteligencije i iskoristiti njezin puni potencijal za gospodarski rast i modernizaciju javnih usluga.
Sudionici su istaknuli kako bi generativna umjetna inteligencija mogla povećati hrvatski BDP za čak 3 do 4 milijarde eura u sljedećih deset godina. AI već danas igra važnu ulogu u poslovanju, posebice u segmentima poput ljudskih resursa i automatizacije procesa, no naglašeno je da ključne odluke i dalje moraju ostati pod ljudskom kontrolom.
Jedan od glavnih zaključaka konferencije je da se Hrvatska nalazi u ranoj fazi strukturirane primjene AI-ja. Iako čak 70% tvrtki vidi umjetnu inteligenciju kao izvor konkurentske prednosti, samo 3% poduzeća ima jasno definiranu AI strategiju, što ukazuje na veliki prostor za napredak.
Predstavnici industrije i javnog sektora složili su se kako su najveći izazovi ubrzanja AI implementacije: složena regulativa, nedostatak financiranja te manjak stručnih kadrova. Upravo zato naglašena je potreba za ulaganjima u edukaciju zaposlenika, razvojem inovacijskih ekosustava i jačanjem suradnje između države, gospodarstva i akademske zajednice.
„Bez ulaganja u znanja i vještine nema dugoročnog rasta ni konkurentnosti“, poručio je Hrvoje Josip Balen, upozorivši pritom i na problem preregulacije koja može usporiti inovacije. S druge strane, Blaženko Boban naglasio je kako tehnologija mora ostati u službi čovjeka, unatoč ubrzanom razvoju AI-ja.
U edukativnom dijelu konferencije predstavljeni su konkretni koraci za implementaciju umjetne inteligencije u poduzećima – od identifikacije ključnih procesa do razvoja pilot-projekata i skaliranja rješenja. Poseban naglasak stavljen je na sve veću ulogu AI agenata u organizacijama, koji omogućuju napredniju automatizaciju i optimizaciju poslovanja.
Na globalnoj razini, ulaganja u umjetnu inteligenciju dosegnula su 150,8 milijardi dolara u 2024. godini, no pristupi se razlikuju – SAD prednjači kroz tržišne inovacije, Kina kroz državno vodstvo, dok Europska unija stavlja naglasak na regulaciju i odgovornu primjenu. U tom kontekstu, Hrvatska djeluje unutar EU okvira, što donosi i prilike i određena ograničenja.
Zaključak konferencije je jasan: za uspješnu AI transformaciju potrebna je koordinirana strategija, kontinuirana ulaganja i snažna suradnja svih dionika. Upravo će tim izazovima biti posvećena i nadolazeća konferencija Digitalna (R)evolucija koja će se u rujnu održati u Zagrebu.
