Sagorijevanje na radnom mjestu, tzv. burnout sve je češća pojava i pogađa sve mlađe djelatnike, a menadžeri i stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima moraju se naučiti nositi s tom pošasti suvremenog doba, istaknuli su to svjetski stručnjaci Svea von Hehn i Deiric McCann na konferenciji Search Inside Yourself koja je prvi put održana u Zagrebu
„Burnout se nekada događao ljudima u dobi između 45 i 60 godina, a sada susrećemo ljude koji izgore u dvadesetima i tridesetima. Zastrašujuća je činjenica da raste broj samoubojstava ljudi u dobi od 15 do 35 godina, a samoubojstvo je burnout ultimativne vrste“, istaknuo je Deiric McCann, stručnjak za angažman zaposlenika i produktivnost na radnom mjestu, te dodao da je sagorijevanje na radnom mjestu svojevrsna nevidljiva epidemija.
Pojasnio je kako veliki doprinos tome daje suvremena tehnologija, ponajviše pametni telefoni koji nas uz posao vežu 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Zabrinjavajuće je što se ljudi od poslovne e-pošte ne odvajaju ni tijekom godišnjeg odmora.
Tehnologija je omogućila i gomilanje zadataka te potiče multitasking, tj. obavljanje više zadataka istodobno.
„Multitasking je postao normalan, ali nije dugoročno učinkovit. Često mijenjanje zadataka utječe na lučenje kortizola, a to iscrpljuje čovjeka. Multitasking uzrokuje stres i vodi do burnouta“, kazala je doktorica psihologije Svea von Hehn, stručnjakinja za razvijanje sposobnosti djelatnika i efikasnog vodstva. Dodala je kako rješenje za stres nije nužno odmor nego obavljanje zadataka u skladu s minfulnessom. Tehnika je to usredotočene svjesnosti koja je utemeljena na neuroznanosti, a razvijena u Googleu. Za mentalno je zdravlje nužno da mozak bude usredotočen na aktualni trenutak.
Svjetski stručnjaci kao jedno od rješenja vide digitalnu detoksikaciju – vrijeme u danu provedeno bez ekrana računala i mobitela.
„Pogled u mobitel posljednja je stvar koju čovjek čini prije spavanja, i prva nakon buđenja. Provjera e-poruka znači okupiranje mozga zadacima. Zbog toga je potrebna digitalna detoksikacija. Svjesno odlučite ne koristiti pametne telefone, primjerice, za večerom. To može biti deset ili dvadeset minuta dnevno. Tada se povezujete s trenutkom i stvarnim ljudima, a nakon toga se vratite e-porukama. Odlučite ne unositi pametni telefon u spavaću sobu. Odredite mu mjesto za „parkiranje“ izvan spavaćeg prostora“, preporučila je psihologinja Svea von Hehn.
McCann je pojasnio da je u prirodi tehnologije da stvara ovisnost, a da rješenje leži u osvješćivanju te činjenice.
„Kad bi ljudi bili svjesniji života s tehnologijom i utjecaja koji tehnologija ima na njih, bili bi skloniji raditi odmak. Tehnologija nije loša sama po sebi. Ona je poput svake droge. Kad je koristite previše ili na krivi način, postaje problem. Zato je sada pravo vrijeme za stvaranje novih navika – na poslu i izvan njega“, poručio je McCann.
Google je jedna od prvih svjetskih korporacija koja je prepoznala kako se na djelatnike odražava suvremena tehnologija, pa je razvio program Search Inside Yourself koji je danas prihvaćen diljem svijeta.
„Riječ je o programu koji povezuje mindfulness i emocionalnu inteligenciju kako bi se povećala produktivnost, razvijale vještine vodstva te smanjio stres kod djelatnika. Velike tvrtke stvaraju strategije za hvatanje u koštac sa stresom, a njihove važnosti sve svjesnije postaju i hrvatske tvrtke. Mindfulness se danas implementira i u škole diljem Europe jer pomaže koncentraciji učenika i lakšem svladavanju gradiva“, kazala je dr. sc. Branka Novosel, direktorica tvrtke Littera. Ta organizatorica zagrebačke konferencije Search Inside Yourself na kojoj se okupilo pedesetak stručnjaka za ljudske potencijale i menadžera iz regije, sustavno radi na razvoju programa mindfulnessa za djecu te edukatore.
Strani su predavači kazali kako cijela Europa ima poteškoća s radnom snagom jer broj djelatnika ne može pratiti potrebe gospodarstva. Zato je izuzetno važno stvarati radno okruženje u kojem će različite generacije raditi zajedno, te osluškivati želje i potrebe djelatnika.
„Ljudi danas više-manje mogu birati gdje će raditi. Zato žele fleksibilno radno vrijeme, biraju mjesto gdje će i s kime raditi. Povrh toga u svojem poslu traže smisao, posebice milenijci, a smisao nije lako stvoriti. Trebate razumjeti ljude i njihove potrebe, razvijati njihove sposobnosti i vještine… Dati smisao njihovom poslu najveća im je motivacija“, objasnila je Svea von Hehn.
Pri stvaranju takve nove poslovne kulture ključnu ulogu imaju lideri, tj. menadžeri. Učinkoviti i nadahnjujući lideri znaju se prilagođavati ljudima oko sebe - slušati njihova iskustva i suosjećati s njima. Duboko u prošlosti ostaje „kultura pohlepe“ koja je menadžere vodila devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas lideri trebaju znati da njihovo ponašanje utječe na način na koji se ljudi oko njih osjećaju i angažiraju.
