| | | | |

powered_by_lenovo_2020 Intervju: Richrad Linning - tema lobiranja - CroPC.net

Intervju: Richrad Linning - tema lobiranja

Donosimo zanimljiv razgovor s Richradom Linningom, PR stručnjakom s kojim smo porazgovarali o važnosti lobiranja

Intervju s Richradom Linningom na temu lobiranja - Donosimo zanimljiv razgovor s Richradom Linningom, PR stručnjakom s kojim smo porazgovarali o važnosti lobiranja
Donosimo zanimljiv razgovor s Richradom Linningom, PR stručnjakom s kojim smo porazgovarali o važnosti lobiranja

Jedna od definiciji lobiranja glasi - Lobiranje označava način zastupanja određenih interesa te utjecaj kroz osobne kontakte na javno mnijenje preko medija. U kojoj mjeri je, po Vašem mišljenju, lobiranje danas dobilo neko šire značenje u društvu?
Lobiranje je puno više od ove definicije, zasigurno nije samo utjecaj na javno mnijenje putem medija. Bitno je potvrditi da je lobiranje legitimna aktivnost u demokratskom društvom. Ono se očitujem putem temeljnog građanskog prava na promociju i izražavanje vlastitog mišljenja. Sve legitimne tehnike informiranje, uvjeravanja i promjene mišljenja mogu se koristiti, na primjer ispravljanje negativne percepcije prosvjeda. S druge strane, razvila se industrija lobiranja putem koje pojedinci ili građani angažiraju lobiste koji poznaju procese donošenja odluka, primjerice u Europskoj uniji, kako bi ih vodili u njihovu zagovaranju vlastitih interesa – „lobiranju".

Osobno, ja kao lobist definiram što trebam činiti kako bi pomirio poslovne interese i zakonodavne ciljeve. Ovo podrazumijeva da jedna osoba radi unutar sistemu, a dvije rade na kompromisu i pregovorima. U demokraciji se odluke donose na temelju većine glasova, vjerojatno je da će se netko osjećati kao gubitnik, a netko kao pobjednik. Uspješno lobiranje osigurava „gubitnicima" da budu zadovoljni donesenom odlukom.

U kojoj mjeri su lobiranje i PR slične/različite djelatnosti i treba li svaki PR stručnjak danas poznavati tehnike i metode lobiranja?
I odnosi s javnošću i lobiranje su zapravo komuniciranje. Preformulirat ću vaše pitanje - jesu li metode i tehnike odnosa s javnošću potrebne stručnjacima za lobiranje? Moj odgovor je da. Naime, cilj lobiranja je informirati, uvjeriti i promijeniti stavove. Po mojem mišljenju, u kontekstu izrade zakona i regulativa, lobiranje je primjena uvjeravačkih tehnika odnosa s javnošću u nekom konkretnom području ili aktivnosti.

Koje lobi grupe su u ovom trenutku najjače u Americi i što karakterizira njihovu komunikaciju?
Kako vi definirate uspjeh? Proces lobiranja je prvenstveno reakcija na procese donošenja odluka i struktura u nekom specifičnom području. Primjerice, svaki pokušaj lobiranja u Europskoj uniji zahtjeva suradnju s institucijama Europske unije poput Europskog vijeća, Europske komisije ili Europskog parlamenta, ali i suradnju s članicama Unije, njihovim udrugama, vladama i javnim službama. Svakako je potrebno uzeti u obzir i to da se većina odluka donosi na međunarodnoj razini, pri čemu Europska unija lobira sama za sebe. Američki sustav je drugačiji i na strukturalnoj razini, ali i na razini donošenja odluka. Usprotivio bih se američkom sustavu lobiranja u kojem je na zakonodavce usmjeren mnogo veći pritisak i utjecaj od strane birača, ali i poslovnih subjekata koji financiraju njihove kampanje, a koji nije prikladan za Europu. Ne vjerujem da bi se taj američki pristup izbornim kampanjama mogao početi primjenjivati u Europi. Naglašavanje i promicanje osobnosti protivno je struji svijesti, raspravama i glasovanju o pitanjima o kojima se raspravlja. Oni koji izvoze takve ideje novim demokratskim državama u Europi,čine demokraciji medvjeđu uslugu.

U kojoj mjeri lobisti u Americi danas koriste digitalne medije kao kanale utjecaja?
Dosta. Svima je poznato da se sav sadržaj digitalnih medija (ne samo u SAD-u) sakuplja, nadgleda i analizira. To znači da se nakon analize nečije digitalne aktivnosti, poruke mogu umjeravati prema pojedincima ovisno o njihovim interesima, predrasudama, obrascima potrošnje itd. I to pritiskom tipke „pošalji". Agitatori koji su išli od vrata do vrata na posljednjim američkim predsjedničkim izborima bili su naoružani informacijama sakupljenim iz biračkih popisa, podataka o korištenju kreditnih kartica, pretraživanja e-maila i slično te su imali saznanja o tome koja kuća ima psa, oružje.. To nije samo u slučaju lobiranja – tj. mobilizanja onih koji pogoduju vašem položaju – nego i u marketingu proizvoda, usluga itd. Što je više digitalne prisutnosti, više je zadiranja u privatnost.

Što je po Vašem mišljenju ključno kada je u pitanju reguliranje ove djelatnosti?
Dva su dijela lobiranja. Jedan dio se odnosi na one koji bi željeli utjecati i na one na koje se želi utjecati. Zakonodavstvo mora pokriti oba dijela. Nema svrhe govoriti da ne možete ponuditi mito ako smatrate da primanje mita nije krivično djelo. Često to sve pokreću oni koji prihvaćaju mito. Drugim riječima, poznato je da ako ne date mito, nećete dobiti pristup, utjecaj ni podršku onoga čiju potporu očekujete. Izazov je, naravno, definirati „mito". Novac je, naravno, sirovo mito. Mnogo je različitih načina-uključujući ucjenu, promociju i otpremnine koji sadrže korupciju. Vječiti oprez je cijena demokratskih procesa neovisnih o mitu i korupciji.

Pin It

Pretraži

© 2006 - 2020. CroPC.net

ISSN: 1846-8675