U sljedećih 40 godina, čovječanstvo mora proizvesti više hrane nego je ukupno proizvedeno u posljednjih 8.000 godina. Izazovi su ogromni a prirodni resursi ograničeni. Jedini izlaz je znanje i inovativnost. Drastična promjena pristupa svih dionika, od javnog sektora, preko znanosti do poslovnog svijeta po načelu trostruke uzvojnice (Triple Helix)
U okviru projekta naziva Food and Rural, u tvrtki InfoDom proučavali su iskustva najboljih zemalja. Izvrstan primjer je Nizozemska, o čijoj proizvodnji hrane najrječitije govori video:
Pokrenuli su opsežan program mjera s ciljem proizvodnje dvostruko više hrane s dvostruko manjim resursima. Danas su među najvećim izvoznicima hrane u svijetu.
Sažetak njihovog iskustva, kako smo mi vidjeli je prije svega promjena u načinu razmišljanja, te bi svi dionici trebali davati svoj doprinos koji bi osigurao uspjeh i drugim zemljama.
Javni sektor
Nakon donošenja strateških dokumenata te uspostave pravnog i institucionalnog okvira, javni sektor bi se trebao fokusirati na uklanjanje svih vrsta barijera i unošenje što više elemenata stabilnosti u sustav. Najavljena sredstva iz EU izvora te državnog proračuna potrebno je usmjeriti u nekoliko strateški važnih područja a ne dosadašnjim sustavima poticaja. Posebno je potrebno drugačije regulirati raspolaganje obradivim površinama u vlasništvu središnje države i lokalnih jedinica samouprave. Poticati različitim mjerama okrupnjavanje i korištenje zemljišta te sprječavati (pa i kažnjavati) njeno zapostavljanje. Inspekcijskim mjerama uklanjati sve malverzacije i nelegalne a snažne centre moći. Kroz robne rezerve te nabavu npr. za škole, bolnice, vojsku i policiju korektivno utjecati na cijene i tržište.
Znanje, kompetencije i primjeri dobre prakse
Javni i znanstveni sektor moraju usko surađivati na razvoju novih skupova kompetencija i podizati razinu stručnih znanja za primjenu suvremenih tehnologija kod svih vrsta poljoprivrednih proizvođača i prerađivača. Modernizacija savjetodavnih službi i bolje korištenje onih koji su kontinuirano na terenu (npr. agronomi i veterinari) dobar su način aktivnog podizanja svih vrsta sposobnosti naših malih obiteljskih farmi. Osnivanje centara na terenu, tzv. Field Labs pomaže jednostavnijoj provedbi nužnih aktivnosti kao što su: razvoj, testiranje, demonstracije, edukacija i certificiranje, konzultacija, povezivanje, praktične radionice, podrška za projekte i primjenu suvremenih tehnologija kako bi ih učinila dostupnijima većem broju korisnika na ruralnim područjima. Isticanjem primjera dobre prakse širi se znanje i povećava optimizam kod drugih potencijalnih korisnika, čime se izgrađuje poduzetnička i inovacijska kultura.
Koliko je važno educirati proizvođače, tako je jednako važno kontinuirano utjecati na svijest potrošača i mladim generacijama omogućavati dostupnost informacija kako bi ih osvještavali o zdravoj hrani, uzgojenoj na suvremeni način, s brzim dolaskom od farme do stola.
Dobavljači suvremenih tehnologija
Javni sektor osim toga mora poticati startup kompanije i istraživačke centre na aktivniju primjenu njihovih inovativnih rješenja. Time bi se premostio jaz između njihovih velikih potencijala razine tehnološke spremnosti 5 (funkcionalni prototip) s jedne strane i apsorpcijske sposobnosti budućih korisnika odnosno dovođenja do razine tehnološke spremnosti 9 – komercijalizacije, s druge strane. Ovaj fenomen poznat je u svijetu kao „inovacijska dolina smrti“.
Primjenu novih, inovativnih rješenja mora pratiti i kreiranje novih poslovnih modela, jer se često ta nova rješenja ne mogu primijeniti na tradicionalnom poslovanju. Te nove poslovne modele opet, mora pratiti i pravna regulativa kako bi se omogućila njihova primjena. Prethodno, potencijalni korisnici moraju vidjeti ta rješenja na djelu u terenskim centrima i labovima te biti educirani za njihovu primjenu. Modeli financiranja moraju pratiti i nova inovativna tehnološka rješenja kao i nove poslovne modele. Tajna je dakle, uz sve ove preduvjete u dobroj sinkronizaciji i koordinaciji svih dionika, što je kod nas veliki problem.
Izvrstan primjer, ponovno iz Nizozemske, je Wageningensko sveučilište kao centar p(r)oučavanja zdrave hrane i okoliša (dodatne informacije na poveznici: University - WUR).
Proizvođači hrane
Među poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima hrane potrebno je uspostaviti potpunu strukturu od velikih preko srednjih do malih i mikro proizvođača, koji međusobno surađuju, dopunjuju se i podržavaju se. Potrebno je da svi dionici kontinuirano uče i stječu nove kompetencije, kako bi bili spremni primijeniti nova tehnološka rješenja. Kvalitetan izbor specijalizacije te povezivanje vertikalno i horizontalno u stabilnijim uvjetima koje im treba osigurati javni sektor, uz kvalitetnije izvore financiranja, otvorit će prostor za kreiranje novih kanala plasmana proizvoda. Svaki daljnji stupanj prerade, umjesto plasmana ubranog ploda, donosi veću razliku u cijeni. Primjena suvremenih tehnologija, ali i osnovne mjere (navodnjavanje, osiguranje usjeva, skladišni kapaciteti) smanjit će ovisnost o vremenskim uvjetima i rizicima od bolesti.
Zaključak
Odlučnost, promjena pristupa, inovativnost, razvoj novih kompetencija i edukacija kako proizvođača tako i potrošača a sve to na koordiniran i sinkroniziran način siguran su put kao samodostatnosti, povećanju produktivnosti i otpornosti na različite izazove koje nosi budućnost. Združeno djelovanje javnog, znanstvenog i poslovnog sektora preduvjet su međusobnom razumijevanju i najboljem korištenju resursa koje imamo. Aktivno prisustvo na terenu i povećanje dostupnosti kroz terenske centre podržane kvalitetnim financiranjem najboljih multiplikativno utječe i na druga područja, npr. demografiju, turizam i zdravstvo.
Projekt „Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima“ (CEKOM), čija je ukupna vrijednost 13.140.060,37 kuna od čega je iznos bespovratnih EU sredstava 7.762.038,35 kuna, podržava, s aspekta geografske pokrivenosti, tri skupine ruralnih područja u Republici Hrvatskoj: seoska područja, otoke te brdsko-planinska područja. Projekt će imati najveću važnost za sve dionike u poljoprivredi, stočarstvu i proizvodnji hrane te za pružatelje usluga doživljaja ruralnih krajeva, kao i za pružatelje usluga ruralnog (agroturistička gospodarstva) i zdravstvenog turizma (specijalne bolnice, lječilišta wellness centri itd.).
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost tvrtke InfoDom d.o.o.
