Kockanje je dio ljudske civilizacije već stoljećima i za većinu ljudi predstavlja tek povremeni oblik zabave. Mnogi igraju igre na sreću odgovorno, imaju kontrolu nad svojim ponašanjem i ne razvijaju ozbiljnije posljedice
No način na koji danas ljudi dolaze u kontakt s kockanjem značajno se promijenio.
Nekada je kockanje u Hrvatskoj imalo svoje mjesto i vrijeme. Odlazilo se povremeno odigrati listić, iskušati sreću u kladionici prije važne utakmice ili sjesti za poker aparat. Danas je najveća promjena došla s digitalnim tehnologijama. Klađenje je dostupno u svakom trenutku putem mobilnog telefona, a procjenjuje se da online klađenje u pojedinim državama Europske unije čini između 40 i 50 posto ukupnog tržišta igara na sreću. Taj udio i dalje raste.
Dugo se problem kockanja promatrao površno. Za razliku od alkohola ili droga, koje se jasno prepoznaju kao ovisnosti, posljedice kockanja često nisu vidljive na prvi pogled. Upravo zato mnogi ni sami ne primijete trenutak kada povremeno klađenje preraste u naviku, a navika u ozbiljan financijski i obiteljski problem. Posljedice su pritom vrlo stvarne – dugovi, ovrhe, raspad partnerskih odnosa, emocionalno zanemarivanje djece, gubitak posla i osjećaj bezizlaznosti koji pogađa cijelu obitelj.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je "kockarnica" danas uvijek uz nas. Klađenje se odvija u stvarnom vremenu, uz stalne notifikacije, promotivne ponude i obećanja o brzom dobitku. Izgubljeni novac često se pokušava vratiti novim uplatama, što nerijetko vodi u još veće financijske gubitke. Važno je razumjeti da mnogi ljudi ne ulaze u kockanje zbog pohlepe, već zbog uvjerenja da će riješiti financijske probleme, vratiti dugove ili "izvući se" iz teške situacije. Upravo tada započinje najopasniji dio začaranog kruga.
Obitelj je često posljednja koja dozna da problem postoji. U praksi se redovito ponavlja isti obrazac – najprije nestaju manji iznosi novca, zatim dolaze posudbe, brzi krediti i kašnjenja u plaćanju računa. Osoba postaje povučena, razdražljiva ili stalno traži novac uz različita opravdanja. Tek kada stignu ovrhe ili pozivi vjerovnika, razmjeri problema postaju vidljivi i ostatku obitelji. Tada posljedice više nisu samo financijske. Narušeno je povjerenje, odnosi postaju opterećeni, a djeca vrlo brzo osjete nesigurnost i napetost u domu.
Posebno zabrinjava sve veća izloženost mladih sadržajima povezanima s klađenjem. Reklame, društvene mreže i sportski prijenosi učinili su igre na sreću dijelom svakodnevice, zbog čega granica između zabave i zarade postaje sve nejasnija. Mladima se često šalje poruka da se do novca može doći brzo i lako, bez dugotrajnog rada i strpljenja. U društvu obilježenom nesigurnim zaposlenjem, visokim troškovima života i osjećajem da se trud ne isplati, takve poruke lako pronalaze put do najranjivijih skupina.
Važno je naglasiti da problem nije isključivo individualan. Odgovornost ne može biti samo na pojedincu koji "nije znao stati". Hrvatska je prepuna kladionica i automat klubova, a mnogi se nalaze u neposrednoj blizini mjesta koja građani svakodnevno posjećuju. S jedne strane govori se o odgovornom igranju i prevenciji, dok je s druge klađenje postalo gotovo uobičajen dio svakodnevnog okruženja.
To ipak ne znači da su ljudi bespomoćni. Ovisnost o kockanju moguće je prepoznati i liječiti, no prvi je korak prestati problem skrivati ili umanjivati njegovu ozbiljnost. Kao i svaka druga ovisnost, ni ova nije pitanje slabog karaktera, već obrazac ponašanja koji se razvija postupno i s vremenom počinje utjecati na donošenje odluka, međuljudske odnose i kvalitetu života. Što se ranije potraži pomoć, veće su mogućnosti oporavka i manja šteta za obitelj.
Danas su psihološka savjetovališta, programi liječenja ovisnosti i grupe podrške dostupniji nego prije nekoliko godina te mogu značajno pomoći osobama koje prihvate da imaju problem. Jednako je važno da podršku potraže i članovi obitelji, jer dugotrajni život uz osobu koja razvija ovisnost o kockanju često dovodi do iscrpljenosti, anksioznosti i gubitka međusobnog povjerenja. Uz liječenje, nužno je dodatno ulagati u prevenciju i edukaciju, osobito među mladima.
Klađenje je danas dostupnije nego ikada prije. Kladionice i online platforme postale su dio svakodnevice, a podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozoravaju na razmjere problema. Procjenjuje se da između 40 i 50 tisuća građana Hrvatske pokazuje znakove problematičnog kockanja, dok je dodatnih 150 do 200 tisuća u povećanom riziku razvoja ovisnosti. Istodobno, oko trećine odraslih građana barem povremeno sudjeluje u igrama na sreću. Sve to pokazuje da kockanje odavno više nije rubna pojava, nego ozbiljan društveni izazov kojemu se još uvijek ne pridaje dovoljno pozornosti. Granica između zabave i ovisnosti ostaje tanka, a mnogi je primijete tek kada posljedice postanu prevelike.
Autorica: Martina Režić Bašić
