Intelov futuristički čip s 48 jezgri
Čip s najviše jezgri na jednom silicijskom čipu ikad proizveden
Istraživači iz laboratorija Intel Labs demonstrirali su eksperimentalni 48-jezgreni Intelov procesor, koji se naziva i "računalo u oblaku s jednim čipom", kojim se propituju mnogi pristupi koji se danas koriste u projektiranju prijenosnih računala, stolnih računala i poslužitelja. Taj se futuristički čip može pohvaliti deset do dvadeset puta jačim mehanizmima za obradu od onih u većini danas popularnih procesora Intel Core.
Dugoročni je cilj istraživanja u buduća računala ugraditi nevjerojatne značajke skaliranja koje će omogućiti korištenje potpuno novih programskih aplikacija i sučelja između korisnika i računala. Intel sljedeće godine u istraživanje namjerava uključiti informatičku industriju i akademsku zajednicu podjelom stotinu ili više tih eksperimentalnih čipova radi praktičnog istraživanja na području novih programskih aplikacija i modela programiranja.
Intel će početkom sljedeće godine integrirati najvažnije nove značajke u novu liniju čipova Core, a tijekom 2010. predstavit će procesore sa šest i osam jezgri. No prototip o kojem govorimo sadrži četrdeset i osam u potpunosti programibilnih Intelovih procesorskih jezgri, što je najveći broj jezgri na jednom silicijskom čipu u povijesti. Sadrži i brzu ugrađenu mrežu koja omogućuje zajedničko korištenje informacija te novoosmišljene tehnike upravljanja energijom koje omogućuju iznimno energetski učinkovit rad svih 48 jezgri uz potrošnju od svega 25 W u stanju mirovanja te 125 W pri maksimalnim performansama (što je otprilike jednako potrošnji današnjih Intelovih procesora, odnosno dviju standardnih žarulja za kućanstvo).
Intel planira bolje proučiti način raspoređivanja i koordiniranja brojnih jezgri u tom eksperimentalnom čipu radi primjene u budućim čipovima za masovnu potrošnju. Tako bi, primjerice, buduća prijenosna računala s takvim mogućnostima obrade mogla "vidjeti" na isti način na koji ljudsko oko vidi predmete i gibanje u stvarnom vremenu i uz visoku preciznost.
Zamislite, primjerice, kako bi bilo da vam je na raspolaganju interakcija s računalom radi virtualne plesne poduke ili pak kupnje putem interneta tijekom koje biste pomoću 3D kamere i zaslona na prijenosnom računalu mogli u "zrcalu" vidjeti sami sebe u odjeći koju razgledavate. Mogli biste se okretati i namještati da biste vidjeli pad tkanine i procijenili koja vam nijansa najbolje pristaje. Takva bi interakcija uklonila potrebu za tipkovnicama, daljinskim upravljačima i igraćim palicama. Neki istraživači smatraju da bi računala čak mogla čitati moždane valove, pa bi bilo dovoljno samo pomisliti na naredbu, bez potrebe za govorom.
