Na Sveučilište Algebra Bernays u Zagrebu održana je konferencija „Razlika postoji: pedagoški pluralizam u praksi“, posvećena budućnosti obrazovanja u vremenu umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija i sve složenijih društvenih izazova
Događanje su zajednički organizirali Waldorfska škola u Zagrebu i Sveučilište Algebra Bernays u partnerstvu s Osnovnom Montessori školom barunice Dedee Vranyczany, a okupilo je učitelje, ravnatelje, stručnjake i roditelje zainteresirane za razvoj suvremenog obrazovanja.
U fokusu konferencije bilo je pitanje može li jedan univerzalni model obrazovanja odgovoriti na potrebe današnjih učenika. Kroz susret waldorfskih, Montessori i tehnološki usmjerenih obrazovnih pristupa sudionici su naglasili važnost sustava koji prepoznaje različitosti među djecom i razvija njihove intelektualne, emocionalne, kreativne i socijalne potencijale. Glavna poruka konferencije bila je da obrazovanje budućnosti mora biti fleksibilno, uključivo i usmjereno na cjelovit razvoj pojedinca.
Predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta Algebra Bernays, prof. dr. sc. Damir Jugo, istaknuo je kako obrazovni sustavi moraju postati otvoreniji i spremniji za izazove budućnosti te naglasio važnost kvalitetnog vodstva i suvremenog upravljanja obrazovanjem. Sličnu je poruku poslala i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković, upozorivši da uniformirani pristupi više ne mogu odgovoriti na potrebe učenika od kojih se danas očekuju kreativnost, kritičko mišljenje i prilagodljivost.
Međunarodnu dimenziju konferenciji dao je prof. dr. Jost Schieren sa Sveučilišta Alanus predavanjem o holističkom obrazovanju u eri umjetne inteligencije. Naglasio je kako učenici ne bi smjeli učiti isključivo iz knjiga, već kroz iskustvo, umjetnost, promatranje i stvaranje, jer upravo takav pristup razvija cjelovitu osobnost.
Veliku pažnju privuklo je i predavanje izv. prof. dr. sc. Roberta Kopala, voditelja Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje na Sveučilištu Algebra Bernays, koji je upozorio na negativne posljedice nekritičkog korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju. Prema njegovim riječima, djeca sve češće vjeruju da će AI pojednostaviti proces učenja, no upravo to može negativno utjecati na kreativnost, mentalno zdravlje i sposobnost kritičkog razmišljanja. Posebno je istaknuo problem velikih jezičnih modela koji „podilaze korisniku“ i brišu granicu između stvarnog ljudskog odnosa i komunikacije sa strojem.
Konferencija je kroz radionice i panel rasprave ponudila konkretne uvide u različite pedagoške metode, od Montessori i waldorfskog pristupa do suvremenih modela razvoja kreativnosti. Zaključak sudionika bio je da budućnost obrazovanja ne može počivati na jednom modelu za sve, nego na sustavu koji prepoznaje različite načine učenja i omogućuje svakom učeniku razvoj vlastitih potencijala.
