Punom dvoranom započeo je i drugi dan konferencije Money Motion 2024 koja je okupila više od 90 govornika i 2000 posjetitelja. Među njima je bilo i onih koji su svoju kartu kupili tek u petak samo da bi se pojavili na vodećoj FinTech konferenciji na kontinentu
Program je otvorio razgovor s guvernerom Hrvatske nacionalne banke, Borisom Vujčićem koji je izjavio kako je Hrvatska postigla dva važna uspjeha od ulaska u eurozonu. Da je kompanijama pao trošak poslovanja, jer su im troškovi transakcija pali te da je Hrvatska, kao članica eurozone, zadržala niže kamatne stope od EU članica koje nisu dio eurozone. Ističe kako se građani u Hrvatskoj zadužuju čak jeftinije nego u Njemačkoj.
Osvrnuo se i na to da su banke imale rekordnu profitabilnost. Razlog tome vidi u tome što se ulaskom u eurozonu smanjila stopa rezervi u bankama s 9 na jedan posto što je oslobodilo veliku likvidnost.
Guverner HNB-a uvjeren je da je pitanje početka testiranja digitalnog eura samo pitanje vremena. Navodi da je osnovni smisao digitalnog eura taj što u fizičkom svijetu imamo gotovinu kao javni novac, ali da takav ekvivalent baš i nemamo u digitalnom svijetu.
- Digitalni euro nam treba i zbog strateških razloga na razini EU-a - kaže Vujčić te dodaje da će se na tom putu mnogo raditi na kibernetičkoj sigurnosti jer je porast napada na banke i u Hrvatskoj i u ostatku eurozone. No, ističe, bez većih posljedica.
Péter Csányi, zamjenik glavnog direktora i Chief Digital Officer OTP Grupe kaže da nije zabrinut za novine u regulativi koje donosi EU Zakon o umjetnoj inteligenciji, jer se ne čini da zasad utječe na inovativnost. Ističe da je OTP grupa u Mađarskoj uložila 20 milijuna eura u vlastiti GPT model kako bi sama stvorila ekspertizu u području te tehnologije.
- Za nas to nije velika investicija, jer godišnje ulažemo u tehnologiju 500 milijuna eura. Međutim, svjesni smo da korisnici više ne trebaju tradicionalne bankarske proizvode već one koji će riješiti njihove probleme, a umjetna inteligencija može pomoći s tim inovacijama - kaže Csányi.
Pojašnjava da je zato za banku ključno da sama nauči kako koristiti tu tehnologiju i za što ona može poslužiti, a ne je samo slijepo kupiti na tržištu.
- Mi smo da bi to ostvarili ušli u suradnju s jednom tvrtkom iz Silicijske doline kroz koju smo dobili pristup do 250 stručnjaka sa Stanforda, a najvažnije, rezultat tog projekta je veliki interes za umjetnu inteligenciju unutar grupe i za pet do šest godina očekujem da će to izmijeniti bankarstvo - kaže Csányi.
Da je suradnja FinTecha i banaka ključna za nova rješenja i napredak, slaže se i Balázs Békeffy, predsjednik uprave OTP banke u Hrvatskoj. Banke imaju veličinu i profitabilnost dok FinTech kompanije donose nove ideje. Iz tog su razloga, kaže napravili fond koji investira u te ideje. Na sličnom tragu i Christoph Schoefboeck, izvršni direktor Erste banke u Hrvatskoj, potvrđuje kako su oni odgovor na te izazove pronašli interno. To ne znači da ne surađuju s partnerima, poput PhotoPaya, već da su razvili vlastita rješenja.
- George danas ima 10 milijuna korisnika, a onda smo došli i na ideju da napravimo interni fintech. Danas Keks pay ima 400.000 korisnika - kaže Schoefboeck. Navodi da u Hrvatskoj imaju veliku mrežu poslovnica, ali da je unatoč uspjehu u digitalnom poslovanju, planiraju zadržati. Rade ono što je dobro i što zanima korisnike, a to je izbor.
No da je i taj izbor izazov sam po sebi, napominje Irina Bručić, izvršna direktorica i predsjednica uprave Nexija za Hrvatsku i Sloveniju, i da je pritome vrlo slojevit. Ponekad se pitamo da li možda novim generacijama nudimo i previše mogućnosti, kaže Bručić, ali to radimo jer je to trend koji ukazuje da je baš to budućnost prema kojoj se krećemo. Međutim, Mario Žižek, izvršni direktor Addiko banke u Hrvatskoj, podsjeća da osnovni poslovi banaka - zajmovi, depoziti i transakcije - nisu nestali, ali se rade na mnogo više načina.
- Imamo mnogo varijacija, poput crowdfunding, i zato je važno kombinirati tehnologije, korisnička očekivanja i potrebe, ali treba znati i da korisnici neće uvijek upotrijebiti vaš proizvod onako kako ste si zamislili - kaže Žižek.
Među novijim FinTech rješenjima na tržištu ističe se embedded osiguranje, za koje Sanel Volarić, predsjednik uprave Groupama osiguranja kaže da njihova kompanija ima u sebi od početka jer je na tim principima i nastala. Tako da tradicionalna osiguranja ne smatraju svojom konkurencijom. Veliku priliku u embedded osiguranju vidi Nina Zobel, Chief Solutions Officer tvrtke Companjon, i to pogotovo u bankarstvu i telekomunikacijama jer pružaju prostor za povećanje prihoda i zadržavanje korisnika. Kao jedan od primjera navodi putno osiguranje koje telekom može ponuditi korisniku čim registrira da je prešao nacionalnu granicu, a to će uvijek znati.
Tu je priliku iskoristio A1 Hrvatska, a Iva Babić, voditeljica product marketing i poslovnog razvoja, kaže da se ponuda embedded osiguranja pokazala kao dobar smjer, ali da je ključ ne u tom proizvodu već u načinu na koji ga se predstavi kupcu. To čini razliku među konkurentima. Dodaje da iako moraju promišljati odnose na dugi rok, djelovati moraju brzo na kratki rok. Za uvođenje usluge putnog osiguranja trebalo nam je pet mjeseci od ideje do implementacije, kaže Babić, jer dok je ono što radimo maraton, zbog fokusa korisnika, nužno je da to provodimo kao da trčimo sprint.
Napadači nisu jedini koji imaju koristi od umjetne inteligencije, a banke ih interno koriste i za poboljšanje kibernetičke zaštite, poručuje Vlatko Čanev, Cyber Security Technical Lead u NLB DigIT-u. Dodaje da su banke zainteresirane koristiti umjetnu inteligenciju i šire, posebno chatbotove, ali da pri tome moraju biti posebno oprezni zbog regulative. Da je regulativa nešto na što se žale menadžeri u financijskim institucijama, kako na lokalnoj tako i na EU razini, tvrdi Viktor Olujić, član uprave ASEE Hrvatska i Monri Paymentsa. To je problem za velike banke pa se valja zapitati kako neki startup uopće može sve to pokriti, ako je regulativa problem čak i velikim institucijama kao što su banke, kaže Olujić.
Ključ uspjeha svih inovacija u industriji, stručni su ljudi novih generacija koji će nastaviti i unaprijediti postojeća rješenja, složili su se stručnjaci na panelu o ulozi institucija visokog obrazovanja. Mi se trudimo iskazati interdisciplinarni pristup kako bi kombinirali podatkovnu znanost, analitiku i znanja iz industrije, kaže Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Međutim, dok usvajamo trendove ujedno moramo biti svjesni strogih pravila provođenja kurikuluma.
U interdisciplinarnom pristupu kao ključu uspjeha za pripremu nove generacije, slaže se Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra te kaže da ipak treba biti svjestan da financijska industrija danas mladima nije toliko atraktivna kao FinTech tvrtke. Riječ je o industriji koja je jako regulirana, spora i mladi u takvim institucijama ne mogu donositi važne odluke pa im se FinTechi čine atraktivnijima, ali akademija može pomoći da se kroz suradnju s nama, na rješavanju zadataka iz prakse, studentima ukaže kako je raditi u industriji te drugi, da im se pomogne da postanu venture scientisti, kaže Balković te dodaje da Algebra surađuje na tri projekta gdje koriste generativnu umjetnu inteligenciju s FinTech tvrtkama.
Pred samim zatvaranjem na glavnoj pozornici okupili su svi predstavnici 15 startupa koji su sudjelovali u natjecanju. Nagrada Talk the Walk od ukupno 45.000 eura vrijednosti usluga Infobipa otišla je startupima Trustee Plus, POK i CxReports. MoMo Startup Pitch Competition nagrada osigurana je u suradnji s agencijom HAMAG BICRO u ukupnoj novčanoj vrijednosti od 10.000 eura. Najboljim startupom proglašen je ukrajinski Spendbase koji svojim rješenjem kompanijama može uštedjeti do 70 posto mjesečnih troškova, a doma odlaze s čekom na 5.000 eura. Na drugom mjestu je 3.000 eura osvojio Devengo, španjolski startup koji revolucionalizira B2B plaćanje, a na trećem s 2.000 eura našli su se DDD Invoices iz Slovenije koji već danas nude rješenje za standardizaciju e-računa koje će kroz par godina biti obvezno diljem EU.
