U borbi protiv visokih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama austrijska prijestolnica već odavno vjeruje u mogućnosti ozelenjavanja
Udio zelenih površina u gradu u međuvremenu je dosegao 53 %, a uređeno je i oko 1.000 gradskih parkova. No ono čime se ovaj grad posebno ponosi su njegove „zelene“ fasade.
Sadnja biljaka penjačica koje oplemenjuju pročelja i krovove zgrada doprinosi zaštiti klime, pomaže u borbi protiv klimatskog zatopljenja i smanjuje pojavu takozvanih „toplinskih otoka“ u gradu. Zbog toga je bečka gradska uprava odlučila povećati subvencije za ozelenjavanje zgrada s prijašnjih 100.000 eura na 500.000 eura godišnje. Pojedinačni iznosi ovise o tome što građani žele „zazeleniti“ pa tako za sadnju biljaka na fasadi mogu dobiti 5.200 eura, u unutarnjem dvorištu zgrade 3.200 eura, a na krovu i do 20.200 eura.
Među pozitivnim je učincima ove mjere i ugodnija gradska mikroklima u kojoj takve fasade djeluju kao prirodni klima uređaji. Dok njihove biljke ljeti sprječavaju jako zagrijavanje vanjskih zidova, zimzelene penjačice djeluju kao izolacija u zimskim mjesecima i tako smanjuju troškove grijanja. Biljke uz to imaju i zaštitnu funkciju jer štite fasadu od jakih kiša i ultraljubičastog zračenja. Treba istaknuti i njihov pozitivan utjecaj na zdravlje jer se u njihovom lišću sakupljaju čestice prašine, veže ugljični dioksid i proizvodi kisik, a predstavljaju i životni prostor za razne životinjske vrste, što je važno za bioraznolikost.
Osim spomenutih subvencija za ozelenjavanje gradskim je četvrtima na raspolaganju i dodatnih 2,3 milijuna eura za borbu protiv posljedica klimatskih promjena, a oni se ulažu u brojne projekte. Sustav za prirodno odvodnjavanje kišnice, stupovi koji ispuštaju osvježavajuću vodenu maglicu, podne fontane, zdenci i česme samo su neki od primjera koji Beč čine „cool“ gradom.
