Na Red Hat Summit: Connect 2025 u Opatiji ponovno smo imali priliku razgovarati s potpredsjednikom Red Hata za Sjevernu, Centralnu i Istočnom Europom, gospodinom Dinkom Erorom. Njegova uloga obuhvaća vođenje tržišta od središnje Europe, skandinavskih zemalja, preko Baltika do istočne Europe, uključujući i jadranske zemlje
Ove smo godine razgovarali o aktualnim trendovima poput umjetne inteligencije, hibridnog clouda i edge computinga, kao i o izazovima i prilikama s kojima se regija susreće u procesu digitalne transformacije.
- Kako se mijenja pristup Red Hata razvoju AI i hibridnog clouda od prošle godine do danas, i koje nove komponente su posebno istaknute na ovogodišnjem Summitu u Opatiji?
Nikada nisam doživio da se neka tehnologija – ili, kako mi to kažemo, “buzzword” – u tako kratkom vremenu pojavi i počne realizirati kao umjetna inteligencija. U samo dvanaest mjeseci dogodio se ogroman pomak. Naravno, još uvijek nismo “gotovi”, ali tempo razvoja je fascinantan. Imam dvije teze. Prva, AI će nam donijeti više koristi nego štete, i druga – još uvijek ne znamo točno što će nam sve donijeti. Tko god tvrdi da zna, griješi. Iako već puno razumijemo, ostaje mnogo otvorenih pitanja: etičkih, pravnih, pa i egzistencijalnih, poput mogućnosti nastanka “superinteligencije”, sustava pametnijeg od čovjeka. U Red Hatu smo odlučili pojačati svoj dugogodišnji smjer u području umjetne inteligencije, ali s jasnim načelom – AI mora ostati otvoren (open source). To nije samo poslovna odluka, nego društvena i etička. Ako ne znamo što se događa “iza koda”, ako nemamo uvid u algoritme, ulazimo u svijet u kojem se moć koncentrira u rukama nekolicine velikih igrača. To nije svijet u kojem želim živjeti. Zato smo odlučili da nećemo razvijati vlastiti “AI softver”, već da ćemo biti platformska tvrtka koja omogućuje drugima da na otvoren način razvijaju i koriste umjetnu inteligenciju. Naša uloga je da povežemo software, hardware i servise – da sve “radi u pozadini”. Umjetnu inteligenciju koristimo na tri razine. Prvo, unutar same tvrtke, kako bismo poboljšali vlastiti rad i produktivnost. Drugo, integrirali smo AI u sve naše proizvode – primjerice, korisnik u Red Hat Linuxu može izravno pitati sustav kako riješiti problem ili optimizirati instalaciju. Treće, kroz platforme poput OpenShifta i Ansiblea stvaramo temelje da AI bude dostupan svima, uz manju potrošnju resursa i bolju učinkovitost. Na kraju, ne zaboravljamo ni etiku. Potrebna je regulacija, ali ona mora biti pametna – mora štititi društvo, a ne gušiti inovacije. Ako se ne postave jasna pravila, riskiramo svijet u kojem malobrojni odlučuju o svemu.
- Koje ste prepreke identificirali u digitalnoj transformaciji zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, i kako Red Hat može pomoći u njihovu prevladavanju?
Najveća prepreka, zapravo jedina ozbiljna, je nedostatak stručnjaka koji razumiju moderne tehnologije. Svi žele digitalnu transformaciju, ali netko je mora i provesti. U cijeloj regiji često apeliram da se više ulaže u obrazovanje i razvoj digitalnih vještina. Imamo sjajne temelje – gotovo sve vlade u regiji već koriste Red Hatove tehnologije, od javne uprave do banaka. To pokazuje da infrastruktura postoji, ali je ljudski faktor ključan. Usporedno s tim, trebamo i više samopouzdanja. Često kritiziramo, a zapravo smo u IT-u i modernim tehnologijama korak ispred mnogih drugih regija. Razlog tome je izvrsno tehničko obrazovanje koje ovdje postoji već desetljećima, te činjenica da nismo naslijedili zastarjele sustave kao mnoge zapadne zemlje – slično kao što su naši autoceste danas često bolje od njemačkih.
- Kako Red Hat planira podržati razvoj start-upova i inovacijskih timova u jadranskoj regiji?
To je iznimno važno područje. Osobno aktivno surađujem sa start-up zajednicom – sudjelujem na konferencijama, mentoriram i pomažem mladim timovima. U početku im je često nejasno zašto je netko iz Red Hata došao, ali brzo shvate da želimo pomoći. Mladi u regiji imaju sjajne ideje i proizvode, ali im često nedostaje iskustva u razvoju poslovnih modela, marketinga ili “go-to-market” strategija. Tu im pomažemo znanjem i mrežom kontakata. Drugo, aktivno ih uključujemo u open source zajednicu, što im omogućuje da njihove proizvode ugrade u širi ekosustav i koriste Red Hatove tehnologije. Treće, otvaramo im vrata prema zapadnoeuropskom tržištu – jer lokalno tržište, koliko god bilo dinamično, ipak je ograničeno. Kroz partnerstva i programe poput Balkan Economic Foruma i inicijative Software as a Service, spajamo start-upove, investitore i industriju. To su ljudi s nevjerojatnom energijom i idejama – ponekad me inspiriraju toliko da bih najradije sve ostavio i pridružio im se.
- Kako vidite odnos između tradicionalnog clouda, edge computinga i AI-ja “na rubu” u idućih 3–5 godina?
Sve će koegzistirati. Tehnologije se ne isključuju, nego nadopunjuju. Kao što i danas istodobno postoje knjige, radio, televizija i internet – sve to je povezano, svako ima svoje mjesto. Slično je i s IT-em: u bolnici, tvornici ili banci – klasični sustavi i dalje postoje, ali im se pridružuju novi modeli. Povremeno će cloud biti dominantniji, a povremeno lokalna infrastruktura, no rješenje je u ravnoteži. Edge computing će snažno rasti – tehnologija već postoji. Volim to opisivati jednostavno: “Želim da moj frižider zna kada nestane mlijeka i piva, da to automatski naruči.” To je edge AI u praksi. No, nijedna tvrtka ne može imati vlastitu infrastrukturu za sve potrebe. Zbog kompleksnosti, troškova i resursa, cloud će uvijek imati važnu ulogu, osobito kao prostor za inovacije i suradnju. U Red Hatu smo donijeli odluku da sve što radimo mora raditi jednako dobro u malim sustavima (na rubu), u cloudu i u podatkovnim centrima. Volim to usporediti s nogometom: igrač je Edge, onaj koji reagira u sekundi; trener je on-premise, koji usmjerava; a cloud je analiza utakmice nakon završetka. Sve je to dio iste igre.
- Koje bi tehničke, edukacijske i regulatorne mjere trebale uslijediti da bi zemlje EMEA regije brže postale konkurentne digitalne ekonomije?
Prvo, pokazalo se da zemlje koje su osnovale ministarstva za digitalizaciju postižu znatno brži napredak. Njemačka je to učinila ove godine, dok je u mnogim državama, pa i Hrvatskoj, digitalni segment još uvijek “raspršen” među različitim ministarstvima. Potrebna je jasna koordinacija. Drugo, ključ uspjeha je suradnja – između malih, srednjih i velikih poduzeća, države, akademske zajednice i privatnog sektora. Bez zajedničkog djelovanja nema stvarne transformacije. I treće, otvorenost (open source) mora postati društvena vrijednost, ne samo tehnička. Ako se zatvorimo unutar vlastitih sustava, stagnirat ćemo. Ako se otvorimo – kroz transparentnost, inkluziju i dijeljenje znanja – možemo napredovati svi zajedno. Za mene, open source nije samo pristup kodu, nego filozofija suradnje i povjerenja. To vrijedi jednako za Njemačku u kojoj živim, kao i za regiju u koju se rado vraćam.
