Svjetski dan multiple skleroze obilježava se svake godine 30. svibnja kako bi se skrenula pozornost na jednu od najsloženijih neuroloških bolesti današnjice
Cilj obilježavanja nije samo informirati javnost o multiploj sklerozi, već i pružiti podršku osobama koje svakodnevno žive s njezinim nepredvidivim posljedicama te potaknuti razumijevanje i solidarnost u društvu.
Inicijativu je 2009. godine pokrenula Međunarodna federacija za multiplu sklerozu (MSIF), a danas se diljem svijeta tim povodom organiziraju edukacije, javna događanja, humanitarne akcije i kampanje koje naglašavaju važnost pravodobnog prepoznavanja bolesti i dostupnosti kvalitetnog liječenja.
Multipla skleroza kronična je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava koja zahvaća mozak i kralježničnu moždinu. Iako njezin točan uzrok još uvijek nije poznat, smatra se da nastaje kao posljedica međudjelovanja genetske predispozicije i čimbenika iz okoliša.
Zbog izrazito različitih simptoma i nepredvidivog tijeka često se naziva "bolešću tisuću lica". Kod nekih osoba bolest se očituje povremenim pogoršanjima između kojih se simptomi djelomično ili potpuno povlače, dok kod drugih postupno napreduje i ostavlja trajna neurološka oštećenja. Upravo ta nepredvidivost predstavlja jedan od najvećih izazova za oboljele.
Najčešće se dijagnosticira između 25. i 45. godine života, u razdoblju kada ljudi grade karijeru, osnivaju obitelj i planiraju budućnost, a žene obolijevaju znatno češće od muškaraca.
Među najčešćim simptomima nalaze se izražen umor, smetnje vida, problemi s ravnotežom i hodanjem, trnci i utrnulost udova, ukočenost mišića, bolovi te poteškoće s koncentracijom i pamćenjem. Mnogi oboljeli ističu kako su upravo kronični umor i kognitivne smetnje simptomi koje okolina najteže razumije jer nisu vidljivi poput fizičkih ograničenja.
Postavljanje dijagnoze često traje dugo jer ne postoji jedan pregled kojim se multipla skleroza može potvrditi. Liječnici do dijagnoze dolaze kombinacijom neuroloških pregleda, magnetske rezonance i laboratorijskih analiza, pri čemu je potrebno isključiti i druge bolesti sa sličnim simptomima.
Prema podacima iz 2025. godine, u Hrvatskoj živi više od 9.500 osoba s multiplom sklerozom, a broj oboljelih i dalje raste. Stručnjaci upozoravaju da je rana dijagnoza iznimno važna jer pravodobno liječenje može usporiti napredovanje bolesti, smanjiti broj pogoršanja i dulje očuvati kvalitetu života.
Osim zdravstvenih izazova, osobe s multiplom sklerozom često se susreću i s brojnim preprekama u svakodnevnom životu. Problemi pri zapošljavanju, administrativne prepreke, neprilagođena infrastruktura i nedovoljno razumijevanje okoline dodatno otežavaju život s bolešću. Mnogi oboljeli ističu kako se gotovo svakodnevno moraju objašnjavati i dokazivati da su njihove tegobe stvarne, iako nisu uvijek vidljive.
Zbog složenosti bolesti ključan je multidisciplinaran pristup liječenju koji, uz neurologa, uključuje psihologe, fizioterapeute, nutricioniste i druge stručnjake. Redovite kontrole i prilagodba terapije posebno su važne jer se tijek bolesti može mijenjati tijekom života.
Iako multipla skleroza još uvijek nije izlječiva, suvremene terapije danas mnogim oboljelima omogućuju kvalitetan, aktivan i samostalan život. Veliku ulogu pritom imaju podrška obitelji, razumijevanje poslodavaca te rad udruga koje pružaju informacije, pomoć i osjećaj zajedništva.
Svjetski dan multiple skleroze podsjeća da iza svake dijagnoze stoji osoba sa svojim svakodnevnim izazovima, ali i pravom na razumijevanje, dostupno liječenje i ravnopravan položaj u društvu.
Autorica: Martina Režić Bašić
